Les Africaines en pagne
Les Africaines en pagne
Obama tic meri ber, mede kwede i Kongo me laro kwo pa lwak ki Dron.
Lunek pe mito apila wiigi, dok kica i kum lunek aranyi pe myero obed tye. Wii lobo obedo ka timo bal me miyo kare ki lunek aranyi kun gingeyo lukony ki lucwak kwar cwiny me roco kodi pa dano i yoo ma yot, calo kwo pa gweni pa lumero, ma cawa weng nongo ngutgi tye ki lworo pala.
Wii lobo myero onyut tek cwiny me tic i kum lumone me kwo pa lwak, ma pi mittigi lwak bedo ki can ka pe gunongo. Dul ma kit eno giniang ki lodi mac keken, jami mukekene ma kubbe me kelo kuc ki lok, gingalo angala ni obedo lok pa luting kicaa waraga nono ma konye.
Peko madit i Apwrika en aye luloc ki twero muduko, ma dong gukete me bedo lacwec ma miyo dok kwanyo kwo pa ngati cawa mo keken.
Wek Apwrika odong, myero obed ki kuc kit ma tye i lobo mukene ma dong odongo labongo lweny ki balo lim me wilo jami mony, ma weko balo dul lim ma myero giti kwede i kit me dongo lobo, ento inongo ni luloc ki twon mito ni gijing keya matek me bedo got lageng nge-gi.
Nicake ma Mucebweni ki Kagame gumayo loc ki paa dog muduku, pe tye nino acel mo ma dano me dog nam madongo me kupotoceng Apwrika obedo kwede. Ma nonge ni kwo pa dano ki tipugi nongo tye kore ki lworo cawa ducu.
Lukwiya tela, ma gugeto i loc ki geru i Apwrika gin aye ludwok dongo lobo Apwrika cen. Kumbedi Apwrika mito lutela ma lwak aye oyerogi pi mitigi, ento pe ki wilo kwir pa dano ma mogo bene bedo tek tek.
Loyo M23, ki kony pa lobo Tanjania, Malawi ki kupiny Apwrika obedo gin ajola ki tanga madit mada me weko kuc odwog bot dano wek gucak kwo-gi kit ma kare ducu m’okato angec.
Dok pwoc madit cito bot ladit Obama me tego kor lulweny i kum M23, ma timgi onyute ni gin pe dul pa lwak ento lumonegi. Ladit Obama myero omede ki tam me kwanyo Apwrika ki i cing lumone pa lwak Apwrika ma gin aye luloc tal.
Dege dron pud tice mitte kit me tiro kwir i Uganda i kare me yer atyer i mwaka 2016, ma ka jemo ki loc me geno mac pa keya obedo tye, ci lwak bimito kony me tyeko peko ki tet ma malo, pien nongo pe tye yoo mukene ma lwak romo larre ki yero ngat ma gimito i ada.
Ladit Obama myero onyut ni tam pa Amerika pe tye ojenge me bwuyo lim i kin lobo keken, ento me loko ni Amerika ocung pi Apwrika i kare me peko pa luloc aconya.
Ma ka otum matir ci bimedo gen i kin Apwrika ki Amerika me cako tic biacara ki Apwrika i yoo me dongo Apwrika.
Ento pe eno keken, Amerika mitte me konyo tam me tela aleya ma kare ne tum kit ma cik omoko, Uganda oketo cik me agiki leyo tela, ento pe gimedo ki temo tic kwede, ma Mucebweni oloko wek eride ka kwalo kwir me loc naka i wang toone.
Yer atyer ma bino myero obed ki weko loc pa Mucebweni me dwogo cik ma gimoko me agiki kare tela, wek cwiny lwak me Uganda obed yom ni gamente ma tye i tela lwak en aye oyero, ento pe obedo ki kwalo kwir pa lwak ki ogaga kor keya kit m’obedo ka timme.
Kumbedi wii lobo mukene neno Dron calo Cuma nek reya i lobo ma patpat, ento i Apwrika, watamo ni dege eno obikonyo me kwanyowa ki i dog odyek ma pe paro pi lwak, ma tic kwede i kum joo meno pe mitte yoo iye wek lwak oywe ki pekogi ka dong gin pe.
Gwoko kodi cam pire tek mada i anyim, loyo Biacara
P’Okelo P Patuda
I kare ni, aloka loka tye mapol mada ma tye ka ngwec yomo kwo pa dano ki dwiro ne, tutwale ma lubbe ki tet cing.
Ma meno ducu dwirone tye ojenge i neno pa ngat acel acel me timo biacara i kin dwiro eni ni.
Kwiri pa dano me niang ki roto ngec mukane dong tye ka mede mada, pien diro me roto ngec tye ma malo ki kony pa tet manyen macalo angitcuma/computer ma konyo me gabo niang lamal, ma pe twere i kare macon.
Aloka loka me berbedo tye nen i yot kum, pol dano ma i lobo m’odongo con, kumbedi inongo ni mwaka me kwo-gi omede ki lac mwaka madit.
Meno tye i kwo me yot tic, cam mabeco, yomcwiny ki kuc, ento kit me bedo pa joo magi inongo pole ocung i kum tic Cuma ma yubo gaa mapol ma mitte botgi.
Ento aloka loka ducu pe dano maro, ma ka odok i kum jami acama, dano pe mito ni gicam jami ma Cuma aye oroco onyo oyubo, ento gimito kum cam cam ma twii dok dongo ki kit pa lacwec.
Ma inongo ka wilo cam tye opoke kar aryo i cuk, joo ma maro camo jami mutwii ki teko pa lacwec, ki joo mogo mamito camo cam m’otwii ki diro yub cing dano m’oa ki i Cuma.
Kodi cam mogo tye ma giyubo me ngayo kwidi me camogi, mukene me ciro doo me nekogi ka gutwii i kin doo, ki mogo me ciro luk piny.
I kare me peko m’okato i Acholi, lwaki lukony lwak tye ka kelo kodi m’oa ki woko, ma kare mogo pe gingeyo ka ce kodi egi ni tye ma giyubo ayuba nyo pe?
Meno peny ma pire tek me niang ki bot mego Grace ma tye ka bito pul i cal, ma ki bot wun litino mukene ma pe wungeyo kit me tic pa mego Acholi, meno ma mego Grace tye ka timo ne ni en aye tic ma pire tek pa mego ki litino Acholi ducu i gang, ma gilwongo ni bito pul.
Lworo ma tye i cwiny pol dano me lobo lung kumbedi en aye kwanyo kodi matye i cing lwak me leyo yubogi i Cuma, ma dong tye ka time i lobo macalo India, Pakistan ki Bangladec ki jemo pa lwak kuno.
Pien kodi mogo giwilo ci ka gicoyo, nyige bedo me apita gicel keken, ma nyute ni lwak myero otik cito ka wilo kodi manyen ki la mwaka i wel ma nongo ito malo bene ki lamwaka.
Wan macalo kaka, ki kodiwa, myero pe waye kodi ma gikelo dok gigamo ata labongo ngeyo kite, pien kodi mogo macalo anyogi, nyiggi giyubo bedo cam pa dyangi nyo lee, ma giketo yat me bamme lubo nino adi ma gimito oter me cek kwede.
Piman, pire tek me niang kum kodi cam, wek pe gigam kodi ata ma pe tyene niango dano me okelo peko mapol i anyim.
I kare mukato angec lwak obedo ka koko pi two apoya dyangi i lobo m’odongo, pien gicako rubo ringo me acama pa dyangi wek gudong oyot ki ringo ma ginong, meno ducu pi loyo magoba, ma wic ocito owil woko ni camo kwaro pa dyangi en aye lum. Acholi pe mitte me lubo kor biacara labongo niang, pien adwogi bedo ata en aye peko.
Anyim pa Cinema binonge i Lobo Acholi ki diro p’Acholi kece?
Dwonlwak
Acholi myero ocak niang kit kwogi ma kumkare ki me anyim kun gipimo ki m’okato, i kare ma kwoggi odoko atata nono (0), m’oweko gen ki neno anyim oume limut i wanggi pi mwaka malac, ma i kare eno Acholi ma coo ki i wang nino cako ruupiny ki lamo doge ka poko kwo ki too onguke atura, pien kwo p’Acholi weng i lobo Acholi onongo ocung i cing Catan i te bolo peko ma en oyubo pirgi.
Bedo ki niang me pimo kwo p’Acholi kit meno bikonyo niang ki poro peko matye ki m’okato angec, wek giyub obed maber loyo m’okato i kare ma kwo tye nono ma kuro agikine keken.
Kumkare ni, nicakke wa i agiki mony pa merok, alokloka mapol tye ka time, pole racu, ento mogo beco, ma ki ngec me pimo kitkwo tye ci romo yeko mene ma mitte, ki ma pe mitte.
Jami ma racu m’okati i nge agiki mony merok en aye, lara ngom kin dano, two wol (nokke), colcing pa lutic lwak, nok niang pa lutela tedero.
Ento jami mabeco m’okati ki i nge lweny merok bene tye mapol ata, ma calo niang tic biacara kin dano, kwan matek pa litino Acholi, tic matek pa dano me loko kwo-gi ki me dongo lobo.
Meno aye kit m’oyero gipim gipor kin peko ki ber pa jami, wek pe gimok la kucel ni peko keken ma cale omok i wic, nongo giumo ma beco ne woko.
I kabedo ducu dongo ki dokcen pa lobo tye ma giteno ki tic pa lutela lobo. Ma dongo lobo nen ki kwiri pa lutelagi, kit ma kwo pa dano tye kwede iye.
Lutela lobo gin aye daktari me lobo me winyo kama adunu lobo koko ne tye ka gwenye ma pat ki ma jwii, me nongo ka bal me atera odok kakare maber. Gin aye lucuk cwiny ki mitti bot dano i yoo tic ma gucikke iye, ki mot me pwoc botgi pi ticgi maber.
Ento ngec ma kumeno i kin lutela Acholi pud pe, ma labole tye ni, i kare ma Lucy Adong onongo mot ki bot wii lobo pi kwiri coce ma kwako kwo pa dano, pe tye latela Acholi mo m’opwoyo mit kwena eno bot latin-gi.
Lapwony Lucy ocako coyo tuko ma pire tek “dwon lingo” m’oywek ki ka mukene, ento i lobo Acholi pe winye, lutela me Acholi wanggi ki itgi myero obedo twolo ki atera me niang jami ducu ma timme i lobogi, kite ma tidi nyo dit, myero guniang pire dok gumii tamgi iye, meno aye gilwongo ni tela nyo tiro lobo, ma pe nonge i wii meja keken, ento ka ma timme i kin dano.
Kumbedi Lapwony Lucy tye ka mede ki kwan i ngec me mako Cinema, ma i nge kare manok, binongo ngec eno ci bidwogo kwede paco i Acholi, ma pe gene ka ce lutela Acholi ma kumkare ni tye ki yub me jolo lapwony ki ngec eno ni
Wek jolo lapwony ki ngece obed i paco, mito niang maber pa lutela Acholi i ngec kum cinema, ni en gin ango ki konye ngo?
Me yeko niang kony pa Cinema, bibedo ki labol magi, Kony pa cinema tye pi nyuto kwo pa jami m’otime i kare m’okato ki cal dog cuka, nyo goga tuko wii abam.
Lapwony Lucy okwo kwo matek i kare me mony rok, ma ka gimine kare, en romo coyo ki keto kore ki kore kit ma peko eno obedo kwede nio wa i kare man, wek okony litino ma bino anyim me niang kit kwo pa wegigi ki kwarigi i kare m’okato i anyim.
Cinema obedo lakel lim te kicaa lobo, ma gicoko ki bot dano i dogola donyo, ki bene gicoyo ma catte ki leb munu i wii lobo lung, ma lubo0 kit ma miti tuko eno tye kwede bot lwak.
Ki labol magi, peny matye, romo gonye ni anyim pa Cinema i lobo Acholi tye maber dok tek, kit ma dong Acholi obinongo ladiro ngec me coyo ki mako cal cinema ni, ma lutela Acholi myero gutim tek me nongo kama Lapwony Lucy myero tice obed iye. Ot Cinema ki Gangkwan Cinema Acholi, me pwonyo diro manyen bot litino Acholi.
Kacoke pa Uganda i Hague Nederland
P’ Okelo P Patuda
Kacoke madit pa lwak Uganda obibedo i Hague-Nederland, nicakke i nino 28 nio 30 dwe me apar acel mwaka 2013. Lo yub man obedo joo Uganda ma bedo woko ki joo mogo ma gilwonge ni limaro lobo. Dul lok me alara tye m’ojing calo man: kelo alokaloka me loc ki teko muduku, yer atyer, ma lukke ki dongo lok lobo, ber bedo pa lwak ki lonyo.
Uganda guywek ki yubo kacokke me laro lok me kelo aloka loka me reto lutela ki teko muduku. Kacokke ma kit eni obedo i mwaka 1978, me nongo yoo me ryemo Amin.
Pol Uganda m’obino i kacokke eno obedo Acholi, Langi ki kaki mukene m’oa i kunyago, pe tye kit laloka acel mo m’obino iye.
I kare ca luloka nongo cwako Idi Amin, ma gukwero donyo i kacokke me nyamo lok ma kelo alokaloka me dwogo Obote cen ka loc. Gin omede ki cwako en nio wang ma giryeme.
Kacokke ma lubo obedo i kare ma NRM tye ka yubbe me kwanyo gamente ma pol luloka obedo ka cwako ne, ento Acholi ki kaki mukene pe gubedo iye, dokono Lu kunyango Okir/WestNilers.
Joo matye ka yub man nen calo lwak ma M7 oryemogi ki i dog atabo, ma ki cwer cwiny gimiti gidok giryem en aye ki i doge wek odong botgi.
Ento joo ni eni ni tika gitye ki ngec ki mitti lobo ada, kece gitimo mere me nongo yoo me tic ki dano me ito i ngeegi ka kubbe me cito ka cam i wii abam malo? Myero pe wic owil ni, lwaki lo kacokke eno gudongo ki pit cing M7.
Kumbedi ni ka gipenyogi ka gin tye ki miti me maro lobo ada, ci pingo pe gubedo ki mitti eno me konyo nek aranyi pa M7 m’obedo ka timo ne i Acholi?
Ludiro mapol tye ma pimo ngwec alokaloka piny, ma kace kare ne cok timme ci inongo ni gin cako yub me nyuto tuttegi bot lwak macalo me lwongo kacokke pi laro lok lobo ma rwatte ki mitti ma tye ka kelo alokaloka eno.
Kacokke eno myero gibed iye ki tek wang mada, wek pe wic ocit omok iye ata, pien watye ki dul kacokke i Amerika ma nakayang pe giparo pi peko m’obedo ka timme i Acholi, ento kumkare ni, iwinyo ka gitye ka lokke me miyo kare bot apoti Acholi mogo me lok ki nying Acholi pi pekogi.
Peko p’Acholi myero Acholi aye olok iye, ento pe kaka mukene m’obedo ka cwako nek i kumwa.
Cal-li lakel koko Oduru me ruyo cik pa Mego Betty Aol Ocan, bot lutela gamente mapiny!
Dwonlwak
Nicake ma lacung dwar pa mon Gulu i Lejiko, Mego Betty Ao Ocan, okati ki tam me moko cik bot lutela gamente mapiny, wek ojuk lweny idogola paci Acholi kit ma kumbedi tye ka time, tam eno tye pud oling ma pe gingeyo ka ma wiye oo iye.
Ento kun inongo ni, i kin kare ma Mego okati ki tam eno, lwaki lweny ki wannne mapol obedo ka mede ameda, kun tam pa mego eno okelo botwa lotedero yomcwiny madit me juko peko ma pe myero obedi, ka cik onongo tye ma kwako gwoko dogola ki kuc.
Nen calo lwak aye pe giniang m’oromo kit ma lu gamente ma piny tiyo kwede, ma tamgi tye ojenge calo kum geno bwoyo ngor i kum lutela egini, ma pe nen gitye ki ngec me tic tela kit ma mitte, pien gipe ki kit lokangeya mo ma gicwalo woko me nyuto ticgi me niango lwak.
Tic tela maber en aye me yeko tam, mabeco ma bino i gangtic, ki me cwalogi i anyim, ka mako mitti me konyo lwak. Tela mitte me bedo ki ryeko anywali me niang mitti pa lwak ento pe me akwana keken.
Cal ma mamalo nyuto kamaleng geru ma timme i ot acel acel, kare ducu, dok kit ma odoo lagoc nen kwede, nyuto ni olil ma gigwoko i te kitanda, ma ka ca ne oromo, ci lagoco woto me cako tic kwede kum lawote ma goro.
I kare ma cal eni gibolo i bar Facebook, okelo apokapoka gwenyo tam i kin coo ki mon mapol, ma i pokke eno, mon mogo pe cwako, ento mukene gibunyo i ye ni ber, pien coo mito apwoda.
Coo kono akemnogi obedo i kum jal ma gitye ka pwodo, pe me bedo lacoo kikume, ento me bedo calo dako me weko dako opwode. Ma kit peko eno ma kwako coo, gin pe gikelo woko, me lworo kit ngala eno pa coo wadigi. Lwaki coo ma kit meno giciro odo pa mon-gi laling ling calo romi.
Ki tam eno, onen ni apoka poka pud tye mapol i kin coo ki mon, ma gitamo ni, coo aye myero obed ka pwodo mon ento pe olungtuke, ki bot mon kono, ginongo ni dako ma tek timo ber ka pwodo cwarre, me culo wang kwor pa mon ma coo pwodogi.
Ma meno en aye kama cik mitte iye me teko kin coo ki mon ka kukuku tye i ot, pe me woto odo me tic kwede, ento me lok aloka ki niang.
Berbedo nonge i kuc, lok alara, winye ki jalo mogo, kadi ma tumo cwiny malit. Ma lutela gamente mapiny myero gubed ki niang eno me laro kwo pa lwak ki pekogi, ento ka pe gininag nyo gitwero eno, ci mitte ni gucak yenyo tic mukene ma pe rwatte ki telo lwak.
Acaki NUROWAS(Northern Uganda Relief Organization For War Affected Seniors) ki me doko NGO i Uganda tin!
Dwonlwak
I mwaka adek mokato 2010, cal man opoto i kin lwak me Facebook, labolo ne kuno Monica Okumu, latic lwak monongo tiyo bot joo Norwei i kumalo me Uganda. En lagungu piny bot ladit dayo Akello, kit ma nen kwede i cal, ma can omako kume pe romo konye kene ki peko goro tegi, cut cut ma gidwogo gang ki i te bolo peko mony.
Tam me bolo cal man i kin lwak ma woko en aye me nyuto kwo pa lwak i kare ma godwogo paco ka cako kwo manyen, ki kit ma peko me dwogo obedo ka mako kwede dano ma keni keni, calo lodito ma goro ma pe giromo tic me konye ken-
gi. Cal man gibolo ki i Amuru, i dwol ka ma Monica tiyo iye.
Bino pa cal man i kin lwak, okelo gwenye ki lok mapol me kica i kin lwak, ento pe otero kare mapol, ci kica oket bot lawak, cal eno dok i te gicika wir, kama col ma wic owil iye kuno.
Ento cwiny pat pat, mogo tye ma cal ma kitmeno pe ruce i wiigi, bedo ka kelo lek ki tam ki peny gin ma myero gitim iye, meno cwiny lokica kikume.
Ki yomcwiny, Dwonlwak nyuto cal pa joo adek magi ma gokwero ni cal peko pa dayo Akello odire me gak i te gicika ka ma col labongo tic iye, tung lacuc won kiyo en aye Monika labol cal, i dyere Okelo Philip Patuda, mobedo lagweny tam i kin joo aryo ni, kit ma myero gitim me konyo dayo Akello ki peko me can ne. Me agiki en aye lacungu dwar me neno ni tic me konyo lodito myero ocake ki bot Akello ka omede bot lodito mokene matye ki peko acel
Ki ngec, diro pwonye ma patpat i kin-gi, gunongo ni yoo maber me cako tic me konyo lodito myero obed kit ma mitte, gin onongo ni yoo eno en aye me coyo cik aluka pa dul NUROWAS wek giromo tic kwede i ter cik me lobo ma mitte.
Pe otero kare ci gin okati ki cik eno ma tito mitti ki adwogi me tic pi lodito, ki kit ma cik myero otir kwede tic me dul NUROWAS. Ki ka kwene ma myero gicoo iye dul eno me bedo ki twero tic.
Gin omoko ni lobo Uganda ka ma tic tye iye en aye maber me coyo iye dul NUROWAS, kace lobo ne oye cik pa dul eno ma rwatte ki tic pa NGO kuno.
I kare ma gicwalo cik eno me coyo NUROWAS i Uganda, dok ma lodito ma loyo dul me NGO i Uganda guye ni cik pa dul eno rwatte me tic i Uganda macalo NGO, ki Margaret Aciro Anywar calo ladit-te/ President, Monica Okumu calo ladit ma kwako dwol tic/Regional Director, Ka Okleo Philip calo lakub kwena ne, ci tutte me coyo NUROWAS i Uganda ocakke.
Ento tutte eno omyero gimi bot joo ma genne i Uganda me tyeko ne, pien Precident ki Lakubkwena bedo wa Ulaya, dok Monica bedo wa i Gulu ki Amuru, ma nongo longe ki ticce ka lubo kor coyo NUROWAS i Kampala doko tek.
Tic eno gimiyo bot joo ma gitamo ni gigene me timo tic eni, kitgi odoko pat, kare ma giminigi lim me atera ka coyo NUROWAS bot lodito NGO me lobo. Ma pol kare ka gipenyogi ci gin weyo lok aweya, nio ma Margaret odok gang i mwaka m’okato ka nenne ki joone me tito lok ada ma en onongo ni joo ma giminigi lim gucamo lim pe oo me coyo NUROWAS.
Peko eno odwoko mitti ki keru me mede ki tic bot ladit eno mada, ki akala tam ka romme me nongo waraga twero me NGO, pien tic ki dano me Uganda odoko pat mokwanyo tam gen woko ducu.
Ento ki ber me tic kacel, Philip ojingo cwinye me mede pa NUROWAS kadi ningo, ki gum maber, NUROWAS onongo dong ocone woko i te dul NGO ma i kumalo me Uganda, ento meno pe gitwero i te cik me lobo kulo.
Ki twero eno oweko guyabo katic/office i Amuru town i mwaka 2011, me cako yenyo lopeko ki tic i kumgi kit ma kwako te cik, ma lim ducu aa kit botgi.kit ma kony mo pe tye ki ka mukene. Ma peko me nok lim eno oweko giloro Ot tic mokwongo pi tutuno, ka ingeye giyabo ma kumbedi pud tye ka tic, ento gujuko latic mucara pi pe pa waraga twero me NGO.
Tutte me agiki me nongo waraga twero NGO pa NUROWAS obedo matek i mwaka man ki yoo ducu, ma ki tutte eno okelo adwogi kit ma mitte, giketo cing i waraga NUROWAS i nino 23, dwe me Aboro mwaka 2013, NUROWAS onongo waraga eno i nino 22, 10 2013, me loko NUROWAS doko dul NGO i Uganda i te cik..
Ki alokaloka eno oweko ladit NUROWAS otugi tuk ci ocito ka tyeko dog biacara mogo ma mitte, ma pe otum pi peko me bedo labongo Rukca me waraga tic.
Tic eno obedo me yabo dog kicaa i ot lim ma giromo cwalo iye lim ma mitte me konyo lodito ki tic ma lubo konyogi. I cal mamalo Precident Margaret ki ladit me otlin i Gulu, i kare ma gumako cal inge tyeko tic me yabo kicaa dog lim i bank kuno, Ki i Ottawa, Philip tye ka tyeko coc me website man ma koni nen i te lok man.
Ladit me Dwol tic, Mocica ki tung cel ocito ka rwako NUROWAS i dul NGO Forum i Gulu, ma pire tek me nongo kwena ducu me kacokke ma timme i kumalo me Uganda, ki me cito ka lok iye i kum mitti ma kwako lodito.
Teko pa NUROWAS ojenge i kum nyuto mitti pa lwak i Amuro me gubino mapol ka winyo ki jolo tam me tic pa NUROWAS i dwol ma meggi. Lamak cal man aye Monica i nyim gangtic NUROWAS. Pol dano bene tye onimo i te moyembe ka kuro winyo lok, i nge niango ludito man kong.
Ki bot joni, cal ma i nyim dogola ticgi ni ni ber loyo lonyo ducu ma i wii lobo ni, pien tye ojenge i kum mar, woro, gen, ninag ki kica, ma gin tamo gin aye lulonyo ma loyo i wii lobo ni, pien gitye ki lonyo morumo kumgi.
Dong gin kwayo Acholi ducu ma paco ki i Ulaya, me ribbe kacel me tyeko peko pa lodito, pien bedo ki yomcwiny pa lodito i kin dano, en aye tanga madit, ma kelo kuc ki mwolo i lobo.
Tic ma NUROWAS ocung kwede bot lodito tye kitman me:
- Tego ki cukocwiny lodito ki winye i kin-gi kit ma kwako bedogi
- Kelo gen bot lodito ni gin pirgi tek i kin dano, dok ni dano ducu gua i kumgi
- Konyo peko pa lodtio i yoo me yubo ot, nongo cam ki ruk botgi
- Gwoko lodito ki yotkum
- Yenyo ki nongo lodito ma tye i peko, keto nyinggi piny me konyogi kit ma mitte
- Cako nino me pako ki woro lonyodo i Acholi
Ma kit meno, joo magi tamo ni bimoko labol man ni “Ribbe En Aye Teko” ni, ki lanen ne i kum lodito kikume, ka dong weko mol cito bot lwak manyen.
Dul man bene nonge i Obwo mac atera ma lwonge ni: www.nurowas.org. Limgi kuno, ento ki ngec ni, kuno gitiyo iye polkare ki leb dum Agili. Dul man dong lego me yabo cwinywu wek kica odony iye me konyo lodito, ma dog kicaa lime tye kitman:
Housing Finance Bank, Plot 25
labor road Gulu P.o box 1539,
Account number: 1400047114
Acaki kacokke mokwongo pa lotela Acholi me poko lonyo Mola ki Moo te ngom i Acholi.
Dwonlwak Gulu-Uganda
Kacokke mokwongo pa lutela Acholi, nicakke i dito gamente ma piny, nio bot lucungu lwak i Lejiko, ki dul lutela lwak ma pe gamente NGO, gucako tin nyamo lok ma kwako kit yoo ma myero gigam magoba ki bot lokwiny lonyo i lobo Acholi ma calo mola ki moo.
Lacak tam ki yub man obedo Wonkom Martin Ojera Mpenduzi me Gulu, ki nenone matut, ni ka gibedo ata, ci Acholi bidong ki bur longo keken labongo nongo magoba moo ki mola ki bot lokwiny lonyo te ngom Acholi.
Kacoke meno ma tye ka time Gulu mocake inino i nini dwe 26/11 nio ni nino dwe 28/11/2013, obedo ki cwak pa lotela Acholi ducu i kare ma gunongo lwongo ma giwaco ni rwatte ki kit peko pa Acholi me kumkare ni, ma lonyo ma komeno romo jwiko peko ducu ka ce winye ki niang obedo i kin lokwiny lonyo, gamente madit me Uganda, ki lotela Acholi ducu.
Peko ma kume nen ma mitte acoba ma gamente madit pa Mucebweni pe otimo nicake tum bedo i bolo peko macalo dwoko lim ma NRA omayo ki bot dano i kare locgi mokwongo, mokelo peko dok oroco kit bedo pa kaka Acholi calo me nyom, ma bedo ki lim acwala ma kwo, kombedi joo ma naka yang pe ki peko ma kitmeno, nyom odoko peko botgi ma pe gitwero, pien limgi gamente oyako ducu, ma tam ma kit eno mito akela kamaleng bot lokwiny lonyo me niang.
Kwan ki yot kum tye i kin peko ma gamente pa Mucebweni okelo i Acholi, ma pire bene tek, me pwonyo litino Acholi, ki lim ma romo ma a ki i lonyo te ngom Acholi.
Ma nakayang, gamente pe tye ki miti me nongo yat, nyo konyo two macalo ‘nokke’ pa litino, ma nonge i Acholi keken, ki gungcwiny ni obedo ‘two wol’ pa gamente i kare ma dano tye i bolo peko, kit ma gibedo ka nongo moko cupa ma ma girego ka girubo ki moko unga, pe gingeyo kit kwii mokene ma gibedo ka keto i cam pa lwak i kare eno.
Peko madit bene nonge i racu gudi i lobo Acholi ma gamente pa Mocebweni ocayo me tic iye pi mwaka mapol, ma i kare cwii, juko biacara mapol, pien nongo pe katte ki iye pi dyak piny, ki coto ma moko motoka ma temo woko iye. Ma wii lonyo ma komeno romo akwanya me gedo gudi lam ki pem matego romo tingo motoka ma pek labongo poto.
Ki bene, peko ma mitte me mako it lobiacara lonyo te ngom Acholi en aye ma kwako lodito ma pe dong giromo konye ken-gi pi tegi ki goro, ma dul lonyo wii lonyo bimitte me apoka botgi.
Lodito eno kombedi gunongo ma pe gamente NGO, ma lwonge ni Northern Uganda Relief Organization for War Affected Senior NUROWAS, ma gucung me konyogi i yoo ducu ma gitwero, dok bene gin romo cwalo dwon-gi pi wii dul pok lonyo ki bot lowkwiny lonyo te ngom Acholi.
Ngec ma mitte matek bot lokwiny lonyo ngom Acholi en aye me miyo tic bot bullu ki lwak Acholi ducu, ma tyene ni, joo ma gicoyogi me tic biacara i lobo Acholi myero obed Acholi, ka tic modong gimi bot joo mokene. Meno me piro wii nok tic matye bot Acholi ki i Uganda ducu, kit ma Acholi en aye odong cen labongo tic botgi.
Kumkare ni, tic pa gamente ma pat pat calo i kabedo pa Lowot, Chobe ki Paraa Safari Lodge, pe tye Acholi nyo lonweya mo ma tiyo kuno, kono kaki mokene aye, kun meno meno lobo Acholi, ma nieni mitte me aloka woko cut.
Ki geno ni, kacokke eno obiyero wang lumiti ma gin aye bicing macalo lowang lwak Acholi ki tamgi ma kwako kit ma myero lim me te ngomgi myero giti kwede wek pe ka ce lim eno otum ci nongo gin ma nyuto ni lonyo obedo i te lobo Acholi pe.
Dok kit ma ladit wonkom okati ki kwace bot lwak ducu me gengo ngegi ki cwak i kum tam ma gitye ka nyamo, pe obibedo tek me nongo cwak ma kit eno ki bot lotedero, kit ma ginongo ni tam eno tye ma cwako konyogi, dok bikeligi tic ki biacara me nyayo lim i cinggi ni.
Biacara tinne i yoo ducu, calo pa loyub goga man
P’Okelo P Patuda
Kit ma watyeko doong niang ni biacara en aye tic ki lim ajenga me kelo magoba i dul biacar ni, tin wabitemo lok i kit dog biacara ma pat, mokwongo biacara Laken Sole (Proprietorship), Biacar Ariba (Associate) ki dong Biacara dul (Corporation).
Biacara Laken/Sole Proprietorhip
Ka imito cako biacar ma in keni aye rwode labongo joo mokene, ci man aye dog biacara ma iromo coone kwede i paco tic pa gamente, ma ka jami coone weng owoto maber ci iromo cako tic macalo La Biacara Ken.
Ber pa biacara Laken
Ber pa Biacara Laken tye ni, 1. In aye i Rwot ki odi, iromo tic iye cawa mo keken, wa i dye wor ma dano tye ka nino, ngat ma cungi me timo gin mo iye pe. 2. Wel me cako biacara Laken tye nok ma romo nonge i te jeba pa lacak biacara eno. 3. Magoba ducu ma inongo dwogo i jeba pa la Biacara Laken.
Peko pa biacara Laken
Kit ma nongo ngat mokene pe me konyo tic, 1. peko mokwongo bedo ka two nyo angola ngola mo otime me tero won la biacar woko ka mabor, ci kelo loro biacara pi kare ma kom la tic biacara pe. 2. Wang biacara bedo i won la biacara laken, ma ka cat pe pimme ki cul, ci en aye myero opong wiye ki jeba ne. 3. Culo mocoro biacara bene cung i wii la biacara eno. 4. Nongo lim den ki i otlim tek, ma pi eno la biacara en aye myero oyeng lim me timo biacara ducu.
Labol Biacara Laken
Polota i kin caro en aye labol maber me niang biaacara Lake, mokene kono Layub deyo wic, ma ngado lingo kit maber ci gicule iye. Lakwo war, meno bene biacara ma nonge i te biacara Laken, pien giromo timo biacara Laken labongo conne me bedo ki twero tic bot gamente, ento peko ne tye ni ka i pe ki twero ci abili romo juki tic me mede ki biacara cawa mo keken, ka calo me jwayo i teng gudi, ma ngat ma oconne bot gamente bino leyo kakari kenyo.
Biacara Torre
Man en aye biacara ma gi conne kwede bot gamente ma nyuto ni cakke ki joo aryo ocito kwede malo ma nyuto kit dit pa biacara eno ki wel lo biacara ma romo tic.
Ber Pa Biacara Torre. 1. keto cing i kin lo tic biacara mitte ma pud pe tiyo biacara ocake. 2. wel me cako Biacara Torre bene tye lapiny (nok) ma romo nonge i te jeba pa locak kit biacara eni ni. 4. Nying biacara Torre mitte acoya bot gamente mitte pi culo mucoro. 4. Peko me tic ki cik ma woko pe i Biacara Torre totwal
Peko ma nonge i Biacara Torre/Partnership
1. joo ducu bedo ki banya pok i wiigi marom kace tic biacara obedo ka wang labongo magoba. 2. Too pa latic acel ki kin lotim biacara romo loro tic me biacara eno woko me mede anyim.
3. Teko me nongo lim me biacara dwong, ma myero oa ki wii ngat acel acel
4. lomok cing tic ducu tye ki twero marom i Biacara Torre, ma ka jami mo obale cul ne cung i
wii joo ducu, ka pe gimoko keto cing i yoo ma pat.
Biacara Alwak/Corporation
Manm biacara ma conne ki nyinge kene bot gamente, ma tice ducu pe tye ki nying ngat nyo joo mocako, ento cung kene i te me tiyo biacara i lobo mo keken.
Ber pa Biacara Alwak/Corporation
Ber pa lakodi biacara eni en aye ye ni: 1. wang pa biacara eni pe doko wang pa wegi biacara eni. En wang wange, pien tye ki nyinge kene ki moconne kwede bot gamente. 2. Tye ki yoo mapol me kelo lim ajenga i biacara ki pok twero/shares bot lwak. 3. Gamente oketo wii kicika mabor me cako culo mucoro bot Biacara Alwak. 4. Biacara Alwak tye ki twero me kobbe bot ngat mokene ma mito wilone. Too pa won twero pok pe romo loro Biacara Alwak.
Peko pa Biacara Alwak
En aye ni: 1. Cik ki ngiyo tice pa wegi lobo pol i kume. 2. Wel me cako kit biacar man tye malo ma joo manok keken aye twero. 3. Pol te buk akana me angiya pa lodito lobo.
Labol me Biacara man e aye, Cocacola, Fanta Mirinda, ka mokene mapol pe kwane ducu kany, meno labol ma gidwogo tic cinggi atamo ni orwatte olo nino mo i dogi, me niang.
Magoba ma ki i biacara man bino bot lwak ki pok cen, ma lubo wel lim ajenga ma ngat acel acel oculo iye, ma gipoko ki wii olu%. Meno kit me cako biacara i lobo modongo ki ma pud tye ka dongo eno.
Dong me giko, cal lotuko kit kwaro Acholi mamalo ni nyuto ni, biacara mo keken romo cakke i yoo adek ma malo ni. Ma biacara ne romo cakke calo Laken, ma tyene ni, ka ngat ma tye ki lim maromo pango ot madit me kelogi ka tuko me anena pa lwak ki donyo cul otyeno otyeno, ci romo timme.
Biacara eno bene romo dongo me doko Biacara Torre, kace goga eno okelo magoba ma romo pango odi i Boma adek mokene, ki kony pa wegine i boma mokene.
Pe eno keken, ka gunongo ni, tye lim moromo me cako ne calo Biacara pa lwak, ki mitti me gedo odi me cinema ki pol jang tuko goga ma mitte me adonga, ci giromo cio ka deno lim i Otlim ma polkare giyee pire oyot, pien Biacara ma kit eni ot lim tye ki gen i kume, dok ka jami ne odoko tek i kumgi, ci giromo catone ki lulonyo mukene.
Tabu Ley Labwor wer me Apwrika matek otyeko too tin i Belgium
Okelo P Patuda
Rwot wer me Apwrika ladit Tabu Ley oweko kwo me wiii lobo tin odikocon me nino 30 11 2013, i wii kitanda otyat i Belgium.
Kwena ma kati i kum too ne gigeco ni oa i kum two oteltok/stroke momake i mwaka 2008 ma pe oceng maber.
Tabu Ley obedo lawer ki cwiny maleng, ki nimaro i kum lu Apwrika ducu calo litino moa i ic pa mego acel, ma ka irwate kwede ci bene pe iromo ngeyo ni en, pien pe obedo ngat ma langabe pi yweka ne.
Ki gum maber en obino i Cwiden ka wer ki lwongo pa Lo Kongo ma kuno i mwaka 1993. I kare ma dong en oo kuno, ci gilwonga me cito ka rwatte kwede ka ma onongo tye ka namo iye ma pud pe myel ocake. Lago cim eno obedo lyeli Polycarp Obwona ma nongo maro bedo i kin lukongo kare ducu.
Lwongo eno pe otwere, pien ka namo a obedo ka mato kongo ‘Kamikunji’ ma luloce onongo lowang lobo kenya, ma guryema con pe me cito kuno, pi rac coca i gajati ma lubo loc aranyi pa Daniel Arap Moi, ki kit rac ticce ma lubbe ki twero dog moduku.
Ento eni ni pe obalo yubbe wa me bino ka neno en ki i kin lwak ma bibino otyeno.
Wao ki min ot onongo dong dano onimo i li bim i ot myel ma lac i gangkwan Solna, teki wao i dogola kuman, ma dong acako rwako cinga me kwanyo lim acula i dogola, ci joo aryo obino odebowa likwic gitero wa i rek mokwongo anyim, ki kenyo dok gikwanya ka gitera i wii abam, ci ki kuno odoko wa i nge cuka lageng cut, ma ki kenyo aniang ni kara lo Kongo gimiyo woro bota ni an aye abed lanyut ladit eno mokwongo i Cwiden ki lwak.
Aryo adek kany atugi mako biladwon cut, atengo atengo ka apenyo lwak ka winye, dano ogamo ki kero madit ni winye, ka acako titogi dit pa weloma cok nen i kin-gi ma en aye Rwot lawer me Apwrika, ma akayogi me konya jolo en ki deyo dok woro madit, ka dong alwongo rwot ki i nge cuka ma odole obino ka ribbe ki logojo ne ma dong tye ka kure kenyo wamote ki cingwa ka dong goco ki myel ocake matek ki kero kum lwak Goco eno otum wa cawa abungwen me wor.
Tabu Ley obedo ladit dul wer Afrisa International/lobo lung, macalo la tyeng wer ki dwon mamit loyo i Apwrika, ki kwiri me coyo wer-re.
Gin ki Dr. Nico Kasandra, gubedo lucak myel Soukoous mokwongo, ma gurubo wer Kongo, Kuba, Karibian, ki Rumba me Latin Amerika.
Kor kw ne/Profile
Ginywalo Tabuley i nino 13, 11 1940 i Kongo ma kumbedi dong gilwongo ni DRC ki nying acaka ne ni Pascal Tabu.
I mwaka 1954, ki mwaka 14 keken, eno ocoyo wer-re mokwongo ma gilwongo ni Bessama Muchacha, ma gumako ki ladit “Grand Kalle” i Afican Jazz pa dul goco wer pa ‘Kabasele’.
I kare madong otyeko kwan me highschool, en odonyo ka wer macalo tice me kare ducu, were mokwongo obedo ma pako Pen Apwrika, Cha cha cha, ma lacoyo ne obedo Grand Kalle i kare ma Kongo onongo locken i mwaka 1960, ma okelo yweka bote madit.
En omede ki dul goco wer Afika Jazz nio wa i mwaka 1963, i kare ma en gin ki Dr. Nico Kasanda gucako dul goco wer African Fiesta. Ento kin-gi oket woko i nge mwaka aryo keken ci Tabuley ocako dul wer goco ne Africa Fiesta National, ma ngene bene ni African Fiesta Flash.
Dul goco wer eno omoko ki yweka ma loyo ducu i tekwaro wer amaka i Arwrika, ki wer calo Afrika Mokili Mobimba, ma okato cato cwan wer million kulo i mwaka 1970. Sam Magwara ki Papa Wemba gubedo joo mokelo teko i kum lugoco mobedo i dul goco wer eno.
I mwaka 1970 Tabuley dok ocako dul goco wer manyen Orchestre Afrisa International, ma Afrisa bedo rubbe Africa ki dule Isa me doko Afrisa. Ki ribo teko pa Franco Luambo ki dul goco wer-re TPOK Jazz, Afrisa odoko dul lugoco wer me acel i Apwrika, ki wer ma gumako calo ‘Sorozo’, ‘Kaful Mayay’, ‘Aon Aon’ ki ‘Mose Konzo’.
I mwaka 1980 Tabuley onongo latin nyako lawer ki la myel mamit, M’bilia Bel, ma konyo medo yweko dul goco wer-re. M’bilia Bel ocako bedo dako lawer soukous mokwongo i Africa lung. Ingeye Tabu gin ki Bilia Bel gunyome ki nongo latin acel i kin-gi.
I mwaka 1988 Tabuley dok onongo nyako lawer manyen ma en aye Faya Tess, ento kare ma M’bilia Bel oa ki me mede ki yweka myel-le kene, okelo pyem ki keto goro i kum Africa Fiesta ki TKOK, pien bullu ocako maro wer ki myel runne pa M’bilia Bel ma en aye soukous.
I mwaka 1985, gamente pa laloc twon Daniel Arap Moi ogengo wer pa lurok ducu i Radio Kenya.Tabu Ley onongo ni me dwoko cwiny Daniel Arap Moi en aye me coyo wer me pako en. Ma nying wer eno obedo ‘Twende Nairobi’ (Let’s go Nairobi) Wacito Nairobi. I ngeye Moi okolo tame ci oye me mede pa lurok me wer i Radio Kenya doki.
Bedo Amerika
I acaki mwaka me 1990, Tabuley obedo manok i kupiny Kalipwornia kama en ocako tiro wer-re tung lwak me lobo lung, ma en ocako medo wer-re ki leb munu, ki myel mukene calo Camba.
Ki kuno, en onongo magoba i kum cwani wer Gombo ki Calca, ki yub pa dul me Africando. Wer ‘Paquita’ ma nonge i dul can wer/album obedo were macom ma omako i mwaka 1960
I kare ma giryemo Mobutu Sese Seko i mwaka 1997, Tabu Ley odok cen i Kisasha, ki dito tic i jang gamente pa Ladit lobo Laurent Kabila.
Ento i nge too pa Laurent Kabila, Tabu Ley odonyo ka tic ki gamente acima me yubo loc manyen ma Joseph Kabila aye ocako.
I mwaka 2005, giketo Tabuley macalo ladit ma loyo lok lobo, ki yubone peko ma kwako lwak i boma me Kinshasha., ma cok ki mitti me dul lobo ne, Congolese Rally for Democracy i mwaka 2002 ma lubbe ki keto cing me kuc.
Wiya pud poo ni, i kare ma Tabu Ley dong tye ka tyeko wer-re i dibu myel i Cwiden, eno owaco ni ebilyeto bar me agiki ki wer “Kiri kiri” ka “Okulo na ko kufa” ento eno pe ogiko myel ki wer “okolo na ko kufa”, ento ki “Kiri kiri”, ma wan macalo lo bar me ceng eno waribbe me tyeko cwikowa ki “Okolo na ko kufa” boti , pi rwenyo ni tin matwal kun wapwoyi me miniwa yomcwiny i kare me kwo wa i Cwiden. Lacwec ogo tanga i kumi wa i kwo ma labed naka , ki weri ducu ma iyomo kwede ki cwiny lobo tutuno.
Man Mego dakta Esther Lamunu, ma en aye gen p’Acholi me mwaka 2014 ki i yer atyer me 2016
Lacoc Okelo P Patuda
Lutedero wadiwa, ki yom cwiny me ribo tanga pa kwariwa ma tye ka yweyo bot lacwec i kwo me labed naka, ki yomcwiny pi mot ma kwariwa oweko botwa, ngom ki deyo ki tic kwaro Acholi, ma weko wanen kamaleng i kin kodi cwec pa lubanga mukene i ngom man.
Apwoyo lacwec me lekowu nio i mwaka man ki teko ducu ma lacwec oketo i kumwu, ma wadwoko bote ki mwolo madit pi kica ne i kumwa.
Yomcwiny me tanga man oweko akelo botwu mego mar me anyuta botwu kit ma en lacwec otiro kwede, i kare me rwatte i nino eni ma lobowa tye ka gwange ki peko i yoo ma papat.
Lacwec pe obwotowa ata, en tye ki yub me nimaro botwa, ma tiro jami ducu i yoo ma mitte ka wapoto i peko me lobo, ma eno bene aye kit me bedo pa dano ducu i lobo.
I dog peko nen latela, ma en ladyere calo lacung dwar, ki jalo kwo-ne me gwoko pa joo mukene, ma tin atye ki mwolo me nyutiwu ladyere man me konyo lwak ma gitye i peko i paco labongo lacungdwar matir.
Ladyere man pi Acholi en aye Dakta Esther Lamunu, ma oneno peko matye ka timme i Acholi i dwol loc me Lamwo, ma kwako tela pa lacungu wii mon i Lejiko/otcik. Ma pe tye ka wot atir me konyo peko pa mon kuno maber.
Me bedo lawang lwak i Lejiko, mitte me bedo ki ngec con, me niang gin ma lacungu lwak mito me nongo ki bot gamente me cwalo bot lwak me kabedo kwir ne. Ma ki ngec eno, weko lacungu dwar eno romo cako goyo yub kit ma en myero ecak kwede pido me kelo kony magi ma peya ot lejiko oyabe.
Ki bene me niang kit yoo ma mitte me piro lok ma mitte i ter cik ma romo niange ki leb ma atir labongo akala kala niange.
Labongo ngec eno, weko lacung dwar ngeng woko me cako kwac ma mitte i Lejiko bot dwol kwir-re.
Ma polkare nonge ni en tiko keto ma lingo labongo kelo tam me keto cik manyen nyo kwac bot lupaco kwir-re.
Lacungu lwak ma pire tek en aye ma cito pi lweny pi lwake, dok me nyuto ni en ecok ki lu dwolle, ma ka gin mo otime paco, ci nongo tye ocung i kin lwak ka deno peko eno ki lwak.
En pe cito ki cwiny me yer pi kare acel keken, ento me moko gen ki dwol kwir-re wek gimede gen me yere i kare me anyim pi tic matek mere ki winye ki lwake.
Ma poko ite cawa ducu me winyo peko ki kit ma myero eyub kwede, dok en pe cwako tam pa pati ne ka neno ni rac diyo lu dwolle ki twolo twero me kwo.
Lacungu lwak maber ngeyo ni pati ne en aye pe oyere me cito i lejiko, ento lwak me dwol kwir-re aye mutimo, ma ka odoko kelo tam ma pe rwatte ki pa ludwole ci en romo kwero cwakone, pien ka pe otimo kit ma mitte, ci nongo oyero me bedo lacungu pi kare acel keken.
Ki ma pire tek, en aye ni lacungu myero obed ki ngec me kitkwaro Acholi ma romo, me tic ki tuttam Acholi i yoo ducu i kare me moko tamme, labongo romo kelo peko pi moko tam olungtuke ma pe rwatte ki p’Acholi..
Ma meno pe tye peko pa Mego dakta Esther Lamunu, mukwongo en okelo tam mere pi peko pa lwak bot an latedero, ki kit ma eromo konyo ki peko eno i kabedo ma etye ki twero iye me cung pire i Lejiko ma en en dwol loc Lamwo i Padibe.
I ngeye kenyo, gwenye lok ocake i kinwa, ki tungcel abedo ka temo kit Acholi ne ki coc kwede i leb Acholi keken, anongo ni mego tek ma pe twere i leb Acholi, ma wacako marre me bedo Acholi Acholi pi gwenyo leb mamit i kinwa.
Pimneno atugi miyo rwom bote me cung wii bye pi mon Lamwo i mwaka 2016. Dok bene atyeko nongo ni kara mon Acholi aye tye oloke odoko Acholi Scholars/Ludiro Acholi i pwonye ma woko ki me paco.
Mego dakta Esther tiyo i Ollan, calo dakta kuno ki ngec ma telo i otyat, ento cwinye pe tye ka tic kuno loyo pi joo ne ma i Lamwo, ma cawa mo keken biweko twon dog tice me bino ka bedo i ot aduc ma en nongo ni kwo ki yomcwinye tye iye. Meno en aye oteka lweny p’Acholi eno.
Ma meno en aye lutedero wadiwa, gen me tela i anyim pa Acholi ducu myero giket i kume, pe pi bedo lawii mon Lamwo keken, ento pi loko kwo p’Acholi ducu i kare me pen mwaka 21 man.
Article 3
My dear fan menbers of Acholiwood, may you have the best of life in this year 2014
Man Mego dakta Esther Lamunu, ma en aye gen p’Acholi me mwaka 2014 ki i yer atyer me 2016
Lacoc Okelo P Patuda
Lutedero wadiwa, ki yom cwiny me ribo tanga pa kwariwa ma tye ka yweyo bot lacwec i kwo me labed naka, ki yomcwiny pi mot ma kwariwa oweko botwa, ngom ki deyo ki tic kwaro Acholi, ma weko wanen kamaleng i kin kodi cwec pa lubanga mukene i ngom man.
Apwoyo lacwec me lekowu nio i mwaka man ki teko ducu ma lacwec oketo i kumwu, ma wadwoko bote ki mwolo madit pi kica ne i kumwa.
Yomcwiny me tanga man oweko akelo botwu mego mar me anyuta botwu kit ma en lacwec otiro kwede, i kare me rwatte i nino eni ma lobowa tye ka gwange ki peko i yoo ma papat.
Lacwec pe obwotowa ata, en tye ki yub me nimaro botwa, ma tiro jami ducu i yoo ma mitte ka wapoto i peko me lobo, ma eno bene aye kit me bedo pa dano ducu i lobo.
I dog peko nen latela, ma en ladyere calo lacung dwar, ki jalo kwo-ne me gwoko pa joo mukene, ma tin atye ki mwolo me nyutiwu ladyere man me konyo lwak ma gitye i peko i paco labongo lacungdwar matir.
Ladyere man pi Acholi en aye Dakta Esther Lamunu, ma oneno peko matye ka timme i Acholi i dwol loc me Lamwo, ma kwako tela pa lacungu wii mon i Lejiko/otcik. Ma pe tye ka wot atir me konyo peko pa mon kuno maber.
Me bedo lawang lwak i Lejiko, mitte me bedo ki ngec con, me niang gin ma lacungu lwak mito me nongo ki bot gamente me cwalo bot lwak me kabedo kwir ne. Ma ki ngec eno, weko lacungu dwar eno romo cako goyo yub kit ma en myero ecak kwede pido me kelo kony magi ma peya ot lejiko oyabe.
Ki bene me niang kit yoo ma mitte me piro lok ma mitte i ter cik ma romo niange ki leb ma atir labongo akala kala niange.
Labongo ngec eno, weko lacung dwar ngeng woko me cako kwac ma mitte i Lejiko bot dwol kwir-re.
Ma polkare nonge ni en tiko keto ma lingo labongo kelo tam me keto cik manyen nyo kwac bot lupaco kwir-re.
Lacungu lwak ma pire tek en aye ma cito pi lweny pi lwake, dok me nyuto ni en ecok ki lu dwolle, ma ka gin mo otime paco, ci nongo tye ocung i kin lwak ka deno peko eno ki lwak.
En pe cito ki cwiny me yer pi kare acel keken, ento me moko gen ki dwol kwir-re wek gimede gen me yere i kare me anyim pi tic matek mere ki winye ki lwake.
Ma poko ite cawa ducu me winyo peko ki kit ma myero eyub kwede, dok en pe cwako tam pa pati ne ka neno ni rac diyo lu dwolle ki twolo twero me kwo.
Lacungu lwak maber ngeyo ni pati ne en aye pe oyere me cito i lejiko, ento lwak me dwol kwir-re aye mutimo, ma ka odoko kelo tam ma pe rwatte ki pa ludwole ci en romo kwero cwakone, pien ka pe otimo kit ma mitte, ci nongo oyero me bedo lacungu pi kare acel keken.
Ki ma pire tek, en aye ni lacungu myero obed ki ngec me kitkwaro Acholi ma romo, me tic ki tuttam Acholi i yoo ducu i kare me moko tamme, labongo romo kelo peko pi moko tam olungtuke ma pe rwatte ki p’Acholi..
Ma meno pe tye peko pa Mego dakta Esther Lamunu, mukwongo en okelo tam mere pi peko pa lwak bot an latedero, ki kit ma eromo konyo ki peko eno i kabedo ma etye ki twero iye me cung pire i Lejiko ma en en dwol loc Lamwo i Padibe.
I ngeye kenyo, gwenye lok ocake i kinwa, ki tungcel abedo ka temo kit Acholi ne ki coc kwede i leb Acholi keken, anongo ni mego tek ma pe twere i leb Acholi, ma wacako marre me bedo Acholi Acholi pi gwenyo leb mamit i kinwa.
Pimneno atugi miyo rwom bote me cung wii bye pi mon Lamwo i mwaka 2016. Dok bene atyeko nongo ni kara mon Acholi aye tye oloke odoko Acholi Scholars/Ludiro Acholi i pwonye ma woko ki me paco.
Mego dakta Esther tiyo i Ollan, calo dakta kuno ki ngec ma telo i otyat, ento cwinye pe tye ka tic kuno loyo pi joo ne ma i Lamwo, ma cawa mo keken biweko twon dog tice me bino ka bedo i ot aduc ma en nongo ni kwo ki yomcwinye tye iye. Meno en aye oteka lweny p’Acholi eno.
Ma meno en aye lutedero wadiwa, gen me tela i anyim pa Acholi ducu myero giket i kume, pe pi bedo lawii mon Lamwo keken, ento pi loko kwo p’Acholi ducu i kare me pen mwaka 21 man.
Wapwoyo donyo i mwaka 2014. Dok wamediwu me donyo i mwaka mapol ata
Nying kabedo Kalongo ocake ningning, pi ‘longo’ kece?
P’OkeloPPatuda
Ngec en aye teko, dok lapeny pe labal, niang jami en aye tiro yoo tela ki tek cwiny. Pol wa pe tye ki ngec kit ma nying kabedo ma watye iye ocake kwede, nying i Acholi mukene pe romo lwonge i dog joo mukene pi likgi, calo kabedo mo ma gilwongongo ni “Ongotonyare” i kumalo Acholi. Pien pe waketo nying i te buk me angeya, weko niang tyen-gi loyowa, ma doko aponga ki wic ki kelo peny me niang tyene ki bot joo mukene, ma eno bene kelo peko me niang atir, lagam mogo bene romo bedo ki tam aponga labongo ada.
Kit me niang nying kabedo romo bedo i yoo mapol, mogo pi gologolo calo nying boma mudoko Gulu, mukene me bedo ki nying godi ma tye i kabedo moni, calo nying kabedo Agoro nyo nying lotela wic muywek i kin dano pi kitgi.
Ento nying ma tye apenya pire tin en aye nying kabedo Kalongo, mua ki i tam pa Latee two/nurse Mragaret Acheng Adokorac.
Ma ki dog tice, oneno cal lucane ki longo kit ma guryeyo kwede, ci obolo peny-nye i FB me niang kace kabedo Kalongo ocake pi two longo ma daktari Italia gunongo dwong kuno, ma gubedo ka cango ne i otyat ma guyubo kuno.
Ento lawod Omiya Anyima ma ganggi cok ki Boma Kalongo, ogamo ki okwero lajwac ni ot yat eno pe giyubo me cango Longo ento pi two ducu ma mako dano, ento labongo tito kit ma nying kabedo ‘Kalongo’ ocake kwede, ma gonye ki leb Munu ni “Hydrocele place” ni.
Mede gwenyo tam eno, oa ki bota ma nyuto yoo maber bot wod Omiya Anyima eno pe me jolo peny ki cwercwiny, ento me niango lwak ki ngec ni lok ‘Longo’ tye gonye mapol, ma ki ikine, en romo waco mene ma rwatte ki nying kabedo eno.
Labol me lok longo magi en obedo ni: longo(hyrdocele), ma en ajwani kum. Longo (ravine), nota matut ma kot omolo ka ngome. Longo (winnow), weyo cuci ki i kum gin ma mitte, calo longo bel ki odero. Longo (analyze), calo longo tam. Longo/dodge pango kany kwica, pango odilo ki Longo (High sound), longo calo bila pa Lokwiya.
Wod Omiya Anyima pud pe odwoko lagam eno, ma bene ki dwon man kwac cito bot ngat mo keken ma tye ki ngec amiya bot kaka ma romo gonyo ne bot lwak. Ki peny eno okelo tam ki tic me niang kum two Longo, icake ne, ki kit ma cange kwede.
LONGO/HYDROCELE KONO NGO
Longo obedo ajwani kum ma pole mako mako man coo madongo ki pongo pii i opiroman i ter nyigman, ma weko deng lugo piny madit, kelo peko me wot ki ruk bot latingo ne. Kodi longo tye pat pat, mukene tino, mogo dongo ma lwanne doko dit calo man lyec, ento mogo jwik ma tino ento romo nen ki i wang joo mukene me ngeyo ni ngat moni tye kwede.
Peko longo pe koyo mon ki litino bene, kadi pole nyute pole nyute i nyim coo mutegi. Gitamo ni longo mako joo matye ki peko me opiroman/scrotum, pi peko kum ma keni keni ma kwako man.
Opiroman kono obedo del ma pwot, yom ki ringu, ma tingo nyigman aryo kit ma ngene, kadi bed joo mogo tye ki nyig man acel ma gilwongogi ni lulwee.
Ola pignyodo/Vas deferens, en aye ola ma pignyodo mol kato ki iye a ki i man cito i cun laco. Ngeyo kit ma man bedo kwede i opiroman tye yot, dok lyere keni keni pa nyingman, ma acel oluge lapiny, ki acel ogem lamal pe rac .
YOO ME TAKO LONGO
Bedo ki longo tice tek i yoo mapol, calo wot, bedo piny, lewic me namo i kin lwak ki kit ma dano neno kwede ki won longo, en aye kelo miti me tako ne woko ki i man.
Leb me tako aye rwatte ki tic man, pien daktari yadi pe keto Longo i dul two, ento me bedo okanikum/deformity keken.
WEKO LONGO LABONGO YELONE
Longo pe tye ki arem, ento giwaco ni ka ngat ma tye kwede ci pe bedo i dog mac apoka, pien lyeto cito cako muro pii ki imane me kelo arem. Lumat dira mogo tiyo ki diro eno me gengo lulongo ka bino me mato kongo diragi ki moko mac apoka ma lyet, ma ka lalongo oneno ci barre ki cen. Dong kit yoo acel en aye me weko longo ki kitte ka pe omede madit obwoyo rwode ki jami atima.
BARO LONGO
Ka longo olongi madit bwoyo kum wone, ma weko bedo ki wot doko tek, ci mitte me abara, ki tuco bur matidi i opiroman, onyo i te ic, ka giywayo pige ma ologe i te man ki libira. Ka gimwono ka kato pige woko wek pe omol i kin opiroman ki te ic, me dwogo cen i opiroman.
YWAYO PIG LONGO
Ywayo pig longo tye tic mayot ki libira, pe tero kare me timone, dok pe mitte me bedo ki ngec matut pa la ywayo ne. Ywayo pig longo romo bedo ber ka rwode pe mito ni gibar-re, ento adwogi ne tye ni pige bedo ka pong kare ki kare.
Salva Kiir en aye layub olokaloka lobo ki odenge me neko Riek Marchar
P’ Okelo P Patuda
Temo aloka loka i lobo kupiny me Cudan i nino 15/13/2013 i Juba ni, ladit me loc Kupiny Cudan odoto lapyeme Riek Machar me kelo ne.
Ento ka gineno mot ci giromo niang ni adot eno wii Riek Machar pi temo turo gamente pa Salva pe obedo Riek Machar, ento Salva Kiir kikume me niang ki yoo man.
I dwe me aboro i mwaka 2012, dul tela me me SPLM ocwalo ludito tela me cito ka pwoyo lwak pi konyo SPLM i yoo ducu i kare me peko lweny me nongo koc mutero mwaka 21 kulo, ki bene me yero alama lobo tambera me kupiny Cudan, me cako loc ken.
Ki me konyo SPLM i kare me laro lok me kelo kuc i kin lobo Cudan ki kupiny me Cudan., ma adwogi ne obedo me keto cing ma gimoko pi kuc.
Latel wii ludito pwoc eno obedo Dt. Riek Machar i dwol apar me kupiny Cudan. I kare ma guo i nim lwak gunongo lwak ki tam man.
“ I kare ma walimo dwol tela apar ki gombolola ki litino dwoltic/payam, i kare ma wacwalo pwocwa calo luwang SPLM, ento wanongo ni tam pa lwak ki luwak dul SPLM oloke woko, ma guwaco atir ni SPLM orwenyo neno mabor me tela ki yoo ne”. Riek Machar owaco ka omede,
“Wabedo ki gen me nyamo tam pa lwak kit matye kwede i kin paco ki wonkom me SPLM ki lutela me dul SPLM, me neno ka kwene ma aroca roca yoo me tela ki neno tye iye wek giyub. Ento inongo ni wa ceng tin won kom okwero nyamo lok eno” Dt. Riek owaco.
I kacokke madit pa SPLM/National Liberation council m’obedo i nino 14/12/2013 i Juba, onongo tye ki dul lok alara acel keken me cwako dul ma gikelo ducu, nyo me tiro ka mukene ma tye alenga.
I kacokke eno, Kiir obedo ki gero iye mada m’okwero winyo tam pa lwak mukene, ki moko tame kit ma tela me SPLM bibedo kwede, ma eno kelo pokke woko i kin SPL ma cwako tam pa Kiir ki joo mukene ma gimito loc twolo i SPLM.
Dul lok alara mukwongo gubedo aryo, ma lok kumgi pe otero dakika 45 keken ci ludito tela ma mito loc twolo i SPLM okelo tam me cik ma tiro yeratyer i kupiny Cudan, ma Kiir pe mito lok iye dong ento pe moko kit ma tye gicoyo.
Ma i cik eno, tye rek ma tito kamaleng ni wonkom aye bibedo ki twero me cimo lutela ma lubo ducu i dulloc me SPLM.
Dul madit /Polit bureau ma loyo SPLM bene wonkom aye bicimo lutela ne, Karan madit/Secretary General bene wonkom ma bicimo ne. Ma nyuto ni dogtic ducu kono Kacokke madit pa SPLM ki Dul Locken SPLM aye bidong me ayera mukene ni ducu bibedo me acima pa wonkom Kiir.
“Meno nyuto loc labongo twoloyer/undemocratic, ma kit loc eno bineko SPLM woko, pien SPLM bi tii ki ludito loc, ma roco ne ki joo manyen bibedo tek ka giweko twero ducu i wii ngat acel keken. Ma bene eno bimako wa cik, pien cik bene pe bibedo ma miyo twoloyer bot lwak.”
I neno pa joo mogo, twero ducu me bedo i cing ngat acel, biloko kupiny Cudan me tic ki keya me diyo i me yer atyer bot ladit won kom , ci inongo tic ki twoloyer bedo pe i kupiny Cudan.
“Pieno wawaco ni myero pe wabed i kacokke ma kit meno, kit ma wonkom obedo ka diyo tam ducu twero ne kene ni. Lok mukene me warrewa ki i kacokke eno kwako ryem pa karan madit pa SPLM ma Kiir oryemo ki i tice labongo twero, ki yenyo ka ma bale ocake iye atir, me nongo ka ada nyo pe, ento inongo ni luyeny kor bal pa karan madit gin bene guloke me doko langol kop i kume. Ci pi meno wakwero me bedo kor mupira adiya” Machar owaco
Lok mukene mua i kacokke eno obedo kit me yer. “Won kom ki joo manok ma cwake guwaco ni yer myero obed ki ilo cing. Ento yer ki ilo cing kelo lworo bot layer, ilo cing kelo roce, ma pe mitte me kelo Patiwa SPLM me awora” Machar owaco.
Dul ma cwako yer ilo cing jenge ki lok ni, pien pol lu kupiny pe ngey kwan ki coc, pimeno pe bedo atir me bolo kwii ki mung. Ma ladi Riek Machar ki dule gukwero lajwac.
“Joo Kupiny Cudan gubolo kwir dong giryo angec, mukwngo i mwak me 2010, ki i kare me yero locken nyo mede kabedo ki Cudan kit macon, ma adwogi obedo maber labongo peko ki bot lwak. Dokono peko pa lucungu yer ma gutemo kwalo kwii keken” Riek Machar owaco.
I nge mwaka acel nia i kare ma gicwalo kir gi ludito SPLM me cito ka pwyo lutedero me konyo SPLM, ki dwogo ki tam pa lwak ma pe rwatte ki pa Kiir, dok okelo lworo i cwinye ni lwak pe biromo yere i kare me yer atye, ci gin ma en otimo en aye me weko cik gicoo ma miyo pol twero i cing ma en keken, aye romo kelo alokloka i dul Uhuru me SPLM.
Ki tung cel, obedo ka lwodo tam kit ma myero eryem kwede Riek Machar ki i kore macalo ladit tela me aryo i Cuda. En onongo ni wek pe lwak onen marac i kume en aye me loko lutela gamente ne ducu.
Yub pa Salva Kiir me ryemo Riek calo ladit ma lubbe
Diro ma Salva Kiir okati kwede me ryemo Riek Machar ocake ki wilo Lu acam loka Nuer ma kaka pa Riek Machar, ma bene gilwonge ni lutela Nuer. Me kelo tam bote me ryemo en ma calo lalube.
I nge nongo waraga ma Kiir mito ki bot Luduba Nuer i nino 16/07/2013 ma titte kamaleng ni gin ludito Nuer ki ludiro pwonye ducu me Nuer pe gicwako tic pa Riek Machar, pieno myero giryem Machar woko ki i dog tice ma calo ladit tela ma lubo i kupiny Cudan .
Ma teki en onongo waraga eno, ci otugi ryemo Machar ki ludito tela SPLM ducu ma gicwalogi ka pwoyo lwak i dwe me aboro me mwaka 2012 ki ma tamgi opoke i tela ne cut i nge cabit acel, i nino dwe 23/07/2013.
Ento ryemo Machar ki i dog tic pa gamente pe tere ni giryemo en ki i dul me SPLM, ma meno mito diro mukene ma Kiir myero obin kwede, diro eno obedo me coyo cik ma rwatte ki miti twero ne, me cimo ki ryemo lalube i te cik. Ma eni ni opimo ni bibedo me amoka i kare me Kacokke madit me SPLM i nino 14/12/2013, ka nongo gimoko pol twero ducu i cinge.
I kare ma nino kacokke eno oromo, ki kelo tam kit ma i te yube ocito ogwenye kwede, ki weko Kacokke madit pa SPLM eno., Kiir onongo ni me tyeko peko pa Riek Machar, en aye me temo kelo alokaloka me kwanyo gamente tek tek ki nying Riek Machar.
I wiri wiri piny, nongo liumony ma giyubo cito gineko Machar, me waco ki wii lobo ni en oto i dog lwenye me temo temo turo gamente tektek.
Ma bene otime kit meno, pien lumony ma giyubogi gucito gang pa Riek Machar, gucelo ot nginyi nginyi, ka gucako yenyo kume ma otoo oyike iye i te ngidi rwom ot.
Ki gum marac bot Kiir, lukeya ne pe omedo ki nongo kum Machar ma gutamo ni tye i te ngidi lobo ot, ento maber ki bot Riek Machar, en okalo lodi mac keken, labongo wang, me cako cungo jemo kum Kiir me temo bedo latela ki twon i kupiny me Cudan.
Pedamoi ki nyare Apokorwok ka toto kic ki larem mubino atura.
P’ Okelo P Patuda ki Gwokto La Kitgum
Cam i lobo Acoli a kama keni keni, pole a ki i ngom mukene i pii mogo i bong abola kit matye nen kwede i cal man. Kare me ceko ki coko cam bedo pole ma nongo lum odin, ki pot yadi oluk li nyem ma piny nonogo nen alum alum ka ducu ki keru i kumgi ma neno mit. Kare eno nongo kum dano mit ka tic i poto, ma ka iwoto i cawa me tic, ci inongo dog gang weng tye muling calo dano oringo mony, ento kara man nongo mony tye i dog poto i dog doo, nyo ka coko cam me akela paco.
Matye kany tin en aye ngec me bong, yubo, bolo, ki toto kic iye me acama. Bong en obedo paipwo apoka yat ma gipoko ki i kor yat ki diro ka giciko iye ki lawala adola matek wek iye otere obed ma twolo matek kit ma mitte me donyo ki bedo pa nyig kic iye ka kot tye ka cwer, pien nyig kic ki kot pe girwatte, ci myero gunong kama lyet ma kot pe cwer iye.
Ci dano onongo ryeko me konyogi ki cam magoba iye ma en aye moo kic, ki yubo ot botgi ma gilwongo ni bong ki leb pa dano, ki leb-gi, ngat ma ngeyo pe kit ma gilwongo kwede. Bong mukene gicweyo acweya ki tadi, ka yadi ma dongo ma pokgi mitte me awanya nyo apoka pe.
Bongi atada ducu giboyogi ki lum ma kinong me kelo lyeto iye ka dong kic odonyo iye wek pe gukobbe me cito ka yenyo ka mukene.
Bolo bong kare ducu cakke i agiki oro, ma nongo dong kot cok cako poto, ma teki kot opoto ci nongo gitye ki otgi tayari labongo peko. Kic kono tye la iye aryo, kic bong ki kic ogoo.
Kic ogoo, en aye ma kwo ki tek wang, giyenyo kor yat ma ogwarre otuc, ci ginimo iye kuno, apoka poka kic ogoo ki bong, tye i gerogi, gimaro kayo dano loyo kic bong, pien kama gtye iye kwo iye tek loyo me bong, ma meroko mapol nongo bino ka yelogi, calo dano, twol, winyi ki lagwe..
Ngat mo pe ki twero me ngwete me bedo won kic ogoo, ngat mo keken, ma kume tek mamito cito ka totone ma ciro kac lak nyig kice, cito toto atota, pol lutot kic agoo aye ludwar, ma gitoto ki royo kumgi matek ki mac ka giyuto peda kic mal mal giringo kwede, meno bedo ki ceng ngang ka wic, ento toto kic bong bedo ki otyeno anga ma kato ni.
Welo odonyo
Ma bene dong kelo tito lok kum Pedamoi ki nyare Apokorwok ma onongo bedogi, ki winye i kin-gi, tye mamalo mada. Apokorwok oyero me pwonyo jami ma wone Pedamoi timo ducu labongo weko mo, ento gin ma guwinye iye ma myero en pe otim en aye lubo kor wone ka cito ka dwar keken, ma en bene oye lubo cik eno.
Nino mo acel, i nge winye i kin-gi, Apokorwok oneno ka wone okwanyo raa ki cupuriya ki Cyel tye ka yubbe me cito ka toto kic, ci en bene omoko me cito gin ki wone kit ma toto kic pe obedo dwar-ri. Wone bene oye ci Apokorwok li dyed ki cupuriya i wiye lubo kor wone langwen.
Aryo adek kany joni oo woko te bong, ladit li ngao ngao ka ito yat madit ma pote olot li yim, oumo kakare limut.
Laditi oelo dog bong ci ocaro iye, ka ocako buko ito me diro nyigkic tucngcel, ka ocako woto peda kic bolo i cupuriya ma nyare tye ocung oyeyo i wiye i ngom piny-nyi.
Pe okato kare malac, Apokorwok onongo liwote, ka ocwalo dwone bot wone ni tye gwok mo ocung ka ngete, ma wone owinyo kumeno ci obolo kic akwani i nongom wek en ocam, ki ngec ni gin mukele eno.
Ento Apokorwok wiye pe oo pingo wone ocako bolo akwani ki cen cen bot gwok-ki ma onongo tye ka ngete, man obedo ni gwoki kara col piny aye obume.
I kare madong laditi otyeko toto kic, gucako dok gang ci eno waco ki Apokorwok ni wek kong ekonye tingo cupiriya kic me yweyo ngute, ka dong gicok oo paco ka dong emine.
Teki Cupuriya oo i wii ladit Pedamoi kuman, ci en ocako tito bot Apokorwot anga ma obedo lareme ma en otamo ni obedo gwok-ki, laditi ogoyo ki i wiye ni ka ewace pi lareme ni ma onongo kic pud tye i wiye, ci kare mogo ter kic doko bara wa i ngom cut.
“Apoko, winy ba laremi ca ni pe obedo gwok ya, meno obedo kwac, ma obino ka camo akwani ma jwii abole ka abino ka toto kic, en kare jwii kiya dok ngeyo nino ma abino ka toto kic, dok larem kinwa tye matek mada, pi pit ma apite cawa ducu, mone mo pe wan kwede, dok ka alor nongo aweke akwani mapol camo yeng buto ka kenyo”.
“Apwoyo mada me gwoka ki gitim man, pien ka onongo itita, ci gwok kono onongo apwute ki twon ngwec ki dange ma okelo lworo i kume ci an aye onongo kono adoko akwani ma ibedo ka bole ni, ki twon can ma nongo okelo boti me rwenyo nyari me amara ki cwinyi ducu ni”. Apokrwok owaco.
“Pe ya Apokrwok, lee tim macalo labwor ki kwac pe giamko dano ata, wang ma nongo keckum tye i paco moni ni. In iromo rwatte ki kwac i yoo, ento pe inen wange giryo, pien gin obedo lee ma pane apana ka kiyo camgi, dok ka en ongeyo ni inene ci bedo ki lworo ni ebicito i dote bot joo ma en emito camogi ni, ci ebuto kec, ento ka oneno ni pe inene ci bare mere barre ne pe yeli”. Ladit Peda moi ocuko cwiny Apokorwok kumeno.
Dul NGOCC me Jambia okwonge me reto gamentegi i yer atyer me 2016, ka pe guloko cik me yer, Wun Uganda kono?
P’ Okelo P Patuda
Dul lobo ma pe pa gamente okwonge i Jambia ni gibicako tero obutegi me lok akong i kum gamente me Jambia kace pe guloko cik me yer atyergi. NGOCC ma ocung pi dul man waco ni gitye atera i kit tim pa gamente, ka gumede ki waka me kwero tamgi i lok ma dok kum yer atyer. Dul madit ma oyete me neno ni gamente owinyo lokgi en aye NGOCC ma enn aye Non Governemnetal Coodicnatin Council ma obicwalo dwon-gi i TV MUVI, ma pe gugongo tamgi me reto gamente matye ka loc ki kwir abola kit ma gitye ka nyuto teng lok ki waka ma kwako yer atyer i mwaka 2016.
Ma i ka lok i TV, won kom pa dul man, mego Beatrice owaco ni gamente pa Patriotic Front romo mede ki cayo lwongo me kelo cik manyen ma kwako yer ma bino, ma ki como okom layok tyen-gi keken-gi.
Mego Grillo bene owinyo ni Rwodi mogo ocako cayo cik manyen, ma ki bote bedo ki ura ni Cik mene ma Rwodi pe tye cwako ki cayo ne ni ma kun ladit lobo pud waci pe ya en kikume enongo cik agwara/draft constitution, meno nyuto aroca matye i kin Pati me Patriotic Front ka bwolo lwak.
En Mego ociko Pati Patriotic Front ni ka gumede ki tuko ki lwak, ci gubigak ki tela lawang acel keken i Jambia, ki ka ben gumede ki cayo lokgi. “Wabitiyo ki twero ducu ma cik cimo me neno ni gikelo cik kama leng i nyim lwak ma wabimede ki nyamo loke, wabimede ki penyo pire, ma ka pe otwere ki lok dog ci wabimako gudu ki dore me nyuto toncwinywa i kum gamente kit ma gitye ka pango kwede lok me cik”. Gillo owaco
Grillo okwero woko ni pe tye niang lok atir ma a ki bot gamente ma waco ni nucu lwak Jambia en aye tye ki miti me kelo cik manyen.
En bene okwero lok pa gamente ni cako yubo cik tero lim mapol, ma ki bote obedo lok latere aperu ma pe rwatte ki diro ngec wic, pien loc alwak pe wele yot kare ducu, ma mito ni otime matir ki cik ma tiro kit ma woto kwede.
Grillo owaco bene ni ka PF Patriotic Front tamo ni lok me cik pe pire tek, ci jami ducu ma gitimo i nying lobo pirgi pe tek botgi.
Cik lobo en aye cik madit loyo ducu i lobo lung, ma ka pe pire tek mukwongo, ci ngo ma pire dong tek loyo. Pien Cik me Lobo en aye latir kit ma lobo myero giloo nyo oti kwede pi lwak. “Cik ma watye ka lweny pire ni bitoro pette tic bot dano, gangkwan, golo pii maleng, ki kelo otyat bot lu Jambia”. Grillo owaco
“Lutela pe mito miniwa cik ma waneno ni pire tek, ento man obedo i cikke ma obedo wii abam cuno kwir ma ni gubi miniwa i nge nino 90, ka dok gicako loko doggi meno pe twere, pe i Jambia kany, wan pe lunino i kum twerowa, ki bwola pa gamente ma ada ne pe pi telo lwak matir, ento me bedo i twero”. Grillo ocanyo lok magwar
Grillo ogweyo macalo yugi lok pa Rwodi ma guwaco i lok agoya ma i Post Newspaper ki peny ni, me nyuto kakwene, ki cik mene ma giwaco pire ni, ma kun dul cik eno peya okati woko?
“Kum Rwodi tye ka ryange pi gin ango? Gin onongo Cik Agwara ni ki kwene? Nga ma ominigi? I kare ma akwano lok eno i Post Newspaper, abedo ka lwodo ni Rwodi ni gunongo cike ki kwene ki bene wamito poke me ngece kwede i kinwa kwedgi. Grillo olwodo.
“Ka bene ladit lobo kulo waci, en pud pe enongo Agwari cik man, ma pud tye i yoo me bino, ci gin Rwodi gunongo meggi mukwongo ki ladit lobo kwene, nga mu minigi”?
Grillo bene onyuto woro ki cwake bot lupyem dog gamente i Lejiko pi nyuto toncwinygi i Lejiko, ma dok i kum anywena me cik lobo manyen ma giciko pire i wii abam cuno kwir-ri ento lutela PF oloke odoko lugoba iye woko.
Meno tutte i Jambia pi twero me cik lobogi, ma pe giketo me bedo tukotuko, man obedo mere macalo lanyut bot lu Uganda, ni gin ango muweko giyaro kumgi me atiya kwede pa gamente ma pe gwoko cike ne i nge yer, ki yer pi lwaki mwaki ni labongo kelo alokloka, ki cikke me waco i wii gamente ni labongo dwogo cik ma pe gitiyo kwede gibicwako kadi gwok aye me bedo ladit lobo ento pe M7 doki, wek en oninag ni twero tye i cing lwak, ma ka gumoko tamgi, ci pe tye kit kwalo kwir mo ma biloko adwogi bolo kwir akemo i bote pi bwola ne i kare me bolo kwir ducu ni.