Quantcast
Channel: Dwon Lwak
Viewing all 202 articles
Browse latest View live

Lworo tye pi lweny manyen i kin DRC ki Rwanda

$
0
0

Dwonlwak-Kigali

Gimony Rwanda i wang lobo Rwanda ki Kongo

Gimony Rwanda i wang lobo Rwanda ki Kongo

Lworo tye matek ni odo mac i kin Rwanda ki DRC bicake cawa mo keken, kumbedi lu  kupiny me Apwrika ki Tanjania, tye ka wunu M23 ki mac malyet, ma gitye ka ringo me weko kakargi ka ma yam gumako dok gujing iye pi kare ma lac, ma meno tye ka miyo lworo bot Paul Kagame ni bidwoko teko ne cen i dog kulu madito me Apwrika.

Lobo Mutude UN tye kono doto Rwanda ni gin aye tye ka cwako M23 me yogo Kongo ki kwalo lonyo mola me te ngomgi.

Dul biacara ma loyo cat SADC guboro lumony Kongo ki LT/UN me poko kin lweny ki jukone wek pe omede doki, ki me diro M23 cen, ma gin aye tye calo luwang Kagami i DRC.

Adot ma Kagami okwero  dok bene pe otwako M23, ma kare mukwongo gumayo Boma Goma pi nino apar kulo.

Kwena matye ka kati ki bot gamente me DRC, waco ni Kagami tye ka yubbe me cako lweny manyen, kit ma kong gutwako mac ma con i kin-gi kare mukato.

I acaki mwaka 2012, luring ayela ma kato nucu million guringo donyo i Uganda ki Rwanda, ma romo million ki alip miya aryo guket i kabedo ma patpat i kongo ka ma gigwoke iye.

I Rwanda, piny kono tye ka mwoc atata ki gurunet, ma bolo kwir lejiko tye ka time, ma kigeno ni dullobo ma Kagami tye iye obiloyo, pien dul mukene ni pe ki lim ma romo me bino ka lok ki lwak

Paul Kagami, gin ki Rejema gubedo i lutela NRA i Uganda pi mwaka mapol, giwaco bene ni en obedo i Acholi dok loko leb Acholi maber atika.

I akre eno nek aranyi me tongo dano ki pala panga ocake ki tela mony ma mege i Acholi

Kagami ki Rujema oweko Uganda me cito ka turo gamente me Rwanda i mwaka 1992. i mwaka 1994, nek madit otime i kum lu Rwanda ma pe gingeyo atir dul mene ma gibedo ka nekogi.

Lobo muni me kupotoceng gubedo ka cwako Kagami, ki kutogoba i wii lobo ni Uttu aye obedo ka neko Tutci, i wel me alip miya aboro, ma pe rwatte ki cura mo keken, pien ginyuto kare ca ni wel Tutci i Rwanda onongo alip miya abiclel keken, me nyuto ni tuci dong myero obed pe ngol me cura. Ento kumbedi Tutci aye tye matek ki mony ma megi ma gidiyo kwede Uttu.

Ki kupiny me Rwanda, jonga ma yang tye i kin Kagami ki Kikwete dong otur, ma pe ginene wang ki wang, pien Tanjania oryemo pol Tutci ma tye i lobogi ata labongo twero, ma bene Kagami tamo ni Tanjania aye obikwanyo twero mweme dog kullu madongo me Apwrika, lara m’obikelo peko kum reya mapol kace otugge.


Lu Lejiko Uganda mito ni giryem Lu Kupiny Cudan duc ki i Uganda

$
0
0

Dwonlwak -Kampala

Lu Bodboda

Lu Bodboda

Lu Lejiko me Uganda mito ni giryem lubedo I Uganda ma gia ki ku piny Cudan me dwoko wang ryem ma gitimo I kum luring piki piki biacara i kupiny Cudan. Meno akemo m’omako lu lejiko me Uganda, me wilo otwong ki otwongi kare ma ladit ma loyo dwoltic me gwoke me Kupiny Cudan me ogolo twero ma jkwero luwoko me tim biacara yweko luwot ki piki piki.

Gin neno ni golo twero eno pe omiyo kare bot lu biacara piki piki me a ki kuno, i yoo ma tir, pimeno okelo peko I kum lu piki piki ma gilwonge ni Bodaboa.

Ladit Gilbert Oulanya, lacungu pi Amuru, oa ma waco pi lok lobo ma pire tek, en owaci lu biacara ma tingo luwot ma kato 600 ma aa ki Uganda giminigi cawa 48 keken me weko lobo manyen, i kabedo me Jonglei, ki dye Ekwitoia.

En omedo ni pe giryemogi keken, ento gibedo ka yelogi i kora yoo ka dwogo, tutwale ma guo Boma Kamding. En owaci waraga ma nyuto won piki piki abili ma kuno oyako.

Ladit ma loyo lok ma woko me Uganda, Cam Kuteca, otemo me kweyo lu lejiko ni lok eno dong gicwalo i nyim Mucebweni.

Ma calo adwogi ngec eno, Mucebweni ogoyo cim bot Kiir ma ottito ni meno yelo Uganda ojuke.

Ento La lejiko Regan Okumu, ma cung pi Acwa i Gulu, ocwalo pwoce bot Gamente me Cudan ku pwoyo  me gwoko tic bot joo-gi, wek pe lurok okwany tic ducu ki botgi.

En onongo ni gamente me kupiny Cudan olego pi ludiro tic keken ki woko, bedo me mingo me gedo cuk  Kupiny Cudan ka lanyo lim nono.

La Lejiko Hassan Kaps Fungero omedo ni kit ma dwogo paco pa wegi piki piki obedo ki peko ma gurwenyo jamigi mapol i yoo, ma mukene owaco ni girwenyo i cing ludito tic gamente i Obangi, ma pe ya giye ni gingol wang lobo me donyo i Uganda.

Ento Kuteca otito ni wotte tye Juba i nino 11 dwe me apar, ma lok me peko eno tye i rek lok alara ki ludito tela ma kuno.

Ento wontal me Lejiko odwoke ni nino me cito kuno bor pien Uganda mapol gurwenyo jamigi kuno dok mogo tye ma pe giromo dwogo pi nywane pa jamigi kunu en Oowaco.

Ma man nyuto tic biacara mito ngeyo ka kwene ka ma itimo iye ki peko ma romo nonge iye pire tek, weko kace  kace peko eno ononge ci  giromo woto wic oyot.

 

 

 

 

 

 

Ka odoko ryemme, wadok kwene calo Acholi?

$
0
0

P’Okelo P Patuda

Tambera ma kwako Acholi Uganda/Kupiny Cudan

Tambera ma kwako Acholi Uganda/Kupiny Cudan

Kukokuko kin lobo cakke cawa mo keken, ma loko kit me wat kin lobo eno calo larem me doko lamone nyo merok.

I kare ni Kupiny Cudan tye ka ryemo joo Uganda  ma timo biacara ki i lobogi, tutwalle luryem piki me tingo luwot. Tol wat  obeno i kin Mucebweni ki kupiny Cudan obedo tek mada  ikare ma en obedo ka konyo lweny loc ken botgi, ento alokloka me kit , polkare lokke ki mitti manyen, ma kadi onongo tol obedo tek i kin joo aryo ci doko yogoyogo ma gony nyo cot woko.

Ma Kupinny Cudan onongo locken i mwaka aryo mukato,  mitti mapol onongo tye ma pe joo me lobo manyen romo timo ne pigi ken-gi, oweko gamente ma kunu ogoyo oduru me kony ki bot bot lobo macok kwedgi, Uganda onongo tye acel i kum lobo magi.

Mukwongo, mitti pa gamente pa Kiir tye i kum ludiro tic, macalo daktari, Lugojo ot,  lupwonye, Karani lucuungpido, Lugojotet/engineer, ka dong ngeye mitti ocako bene mako yoo me yweko lwak ki ter i kin piny.

Meno okelo mitti mapol ki bot luring pikipiki me tingo dano, pol joo Uganda gucito Cudan ka timo biacara eno, ma konygi owoto maber nio i cabit mukato ni, ma kinongo ni  konygi dong pe mitte kunu, m’oloke ni gin tye ka kwanyo tic ki bot joogi.

Ma adwogi kati woko pa lok eno ki bot ladit ma loyo dultic paco, oweko pol Uganda ma yang gijologi ki ayara cing gudoko lumone pa lwak kuno.

I kare ma giminigi cawa 48 keken bot lu Uganda me weko lobo Kupiny Cudan, pi nok pa kare, gin oweko pol jamigi ma gutiyo kuno, pe eno keken ka mo keken ma guo ka dwogo girwatte ki yet i kumgi, ma meno oketo poyo ma wic pe biwil iye oyot bot joo m’odeno can eno.

Pol joo ma gibedo ka tito lok i kumgi joo Bantu ma kupiny Uganda, Dwonlwak bene oniang ni, wegi pikipiki egini obedo joo ma cok ki NRM, dok ni pol Acholi ma gutemo ka timo biacaara i kupiny Cudan obedo nok, dok  lutic me wanglobo kupiny Cudan ki Uganda ducu obedo Bantu, ma yer me cito ka tic i kupiny obedo me ngoyo Acholi.

Ma nen calo ki ngec eno, oweko latela me Acwa ladit Otto Odonga ocwako ryem pa gamente me Cudan pi ryem eno ki ngec ni Acholi mo pe i kin lungwec.

Lobo kupiny Cudan tye Nilotic, ma nen calo niang kit pa Bantu aye ocako nyweno wiigi, ki kuno, me neno kit apokapoka me bedo i kin-gi, ci gunongo kite ni pe kanye me mede ki gwokogi i lobogi.

I anyim ka kukuku eno obedo tye m’doko ryemme pa lulobo i kin  Uganda ki kupiny Cudan, ci wan macalo Acholi ma wanenne calo Acholi mukwongo, ka  lobo ma watye iye bedo ma lubo, ci wabidok kwene?

Nen ni pire myero obed tek bot  lutela Acholi me Uganda ki kupiny Cudan me nongo yoo maber pi bedo Acholi kin lobo magi, ma ka peko me ryemme tye ci nongo pe mako Acholi.

Eno romo time kace gimiyo twero bot lwak Acholi me bedo ki lanyut/identity aryo, me konyo Acholi kato kwede wanglobo tung Acholi kucel labongo peko.

Kwo Monroc me angwen

$
0
0

P’Okelo P Patuda

Monroc

Monroc

I nino ca, wagik ka kany ma loke obedo kuman: “Wiiling ma tye ka dwogo ki i tim ki limpaco kuman, wange ocito orwatte woko ka lamine Arom, tye onokke i wang it piny ki Wiitek, ma tye lalara ne mukato. Jali teki neno kumeno oringo ki teko kume ducu me cito ka laro lamine. Aryo adek kany oduro ocek woko i wang it. Atabo odong ki lwangi, Nguurabo gin ki Opota onongo Wiitek tye i ngom, Arom mere i koko. Peko dok odonyo woko, kwo pa Wiitek tye ocung i cing lacwec, ngeno tek”.

 Ki gum maber, Wiitek kara onongo ogwenyo tyene ci ocyer opoto piny, ci owile manok, labongo ret, ki kuno gudok gang, cam ma nakanen odong ki olwangi bene pe ya omako um lwango me bino ka ribo cing kwedgi, jooni oteno cam matek, ka gucito ka buto, ucoo ma willi ki nyango manye me meno kelowa i nino eno boko kwo Monroc me angwen.

Ka iwinyo Ojiri liine tung nyango, ka  mwoc gamo ki tung potoceng, meno nongo tin ceng abicel i Monroc. Dano nongo onimo i te cuk Jolpyera ma ka rwako tyen pe.

Jo mogo a wa ki loka Pamaro, gudu nongo opong ki dano ma mol li ruk ruk. En anyira ki awobe cat, luneno, lucuna lumat wai ducu…

Luwot bor kono i pokogi ma nongo  gituc i dul ki dul. Meno pe tyene ni nongo gungene con, ento ca mogo nongo bedo calo kit pa Konytyena, ma ocako wotte gire kene me cito ka kuto wiye, ki ka yabo wange i cuk Jolpyera, ento ma jali pud owoto manok i borpiny nucu cawa ci nyako(opege) mo ongole i nyime cut ki i yoo ganggi kun kemo bene tung cuk. Ma romone obedo kit man:

KONYTYENA:

Ehi..ehi..ehi.

Meno kit ma Konytyena ocako ki yuko dwone me nyuto miti ne bot anyaka ni, ento i nge temo ne tyen gidek, ma  adwogine  obedo ki lingo pa nyako,  ci en  otugi owoto dwone kikume cut kitman:

KONYTYENA:

Anyaka alwoki ba? Laling tik, Anyaka alwoki ba? Lalingtik Anyaka Alwoki ba?

ANYAKA:

Onongo pii ne kono tye kwene ma ilwoka kwede ni? Dano yang lwokke i dye gudi ce? Nga kono muwaci ni wiya pe me yeyo pii lwoka?

KONYTYENA:

Penyi ni tye kakare mada, ka eno dok agamo ningo? Ape ki pii me lwoki, pii pe nonge dok dano pe gilwoko i dye gudi, ki bene  wii tye dok mawunya mada me tingo pii lwok. Dano wai tirre ki wadi.

An Konytyena, twonco ryemo lataya ka ool ci mako lilwee, meno nying mwoca eno.Tima kica atimo bal, onongo myero abin boti ki loka tir cut, kono lok pe ocakke ki agwenya kit man. Dwon ma onongo  amito waci en aye ni ka onongo  iromo ye wek wanywak yoo.

ANYAKA:

Winy ba laconi, an pe angeyo gin ma itye ka yenyo ne i kuma kwede, ka onongo nakanen amito lanywak tyen ba, kono onongo atye kany ki larema Ajwiyo, kumbedi atamo ni kit ma icako woti keni ni, dong wot woti, wek an bene awot wota.

KONYTYENA:

Loki mit mada, ento ingeyo ba, kaka waco ni, wot ki lakwany lum i wang ber loyo wot ken, nga ma nge? Gwok rwatte wa ni bedo me gum kono, ci pe myero pe ginguk  ki balo ne me poko yoo.

An atamo ni wot aryo aryo ni oweko wajwero cere dong adek labongo winyo olo cong, pe ineno ni eno teko mada? Ka koni gin mo mara  otimme i kumi inge pokke  wa kono ci abidok kwede kakwene ki cwercinye? Man nyingi kono nga?

ANYAKA:

Dong odoko wa penyo nying kulo? Megi ni dong obidoko ma pat do laconi. In pe idikke do, meno aye kit ma idwir kwede i kum anyira eno?

KONYTYENA:

In en.., kong iwiny, gin mo mapat ki bota pe, gin ma cwiny mito pe doko mapat, ento ma rom. Atamo ni myero kong imina kare me tyeko dwona boti kadi cwinyi pe iye, wek ka wapokke ci nongo ingeyo gin ma i okon i palcwinya i kumi kwede.

Nen ba, wotwa ma nakanen wacak-ki, ka jo ma neno ki teng lum, tamo ni kumwa gum mada pien laco ma woto ki min ode ka ngette en aye laco eno, meno obedo macalo labol kit ma wotwa tye ka nen kwede ki bot jo ma nenowa pe itam iye marac.

ANYAKA:

Odoko kume dong do? nakanen pud apongo aponga, man dong cuna malyet gire? Atamoni loki ni pe aromo gamone pien tye oturo cik me polrek ducu, ma ka pe iniang tyene ci mito kong icit bot nero mo opwonyi ka ce tye nyako mo ma mitti i kume cakke ki yoo cuk dok gik ki iye?

KONYTYENA:

Wek kong akwili ya, laco ka omoto cingi ki cinge, kor cinge pe dong i cingi, ento ka inen omoto cingi ki cwinye ci kore dong ma pe rucce. Meno bene tyene ni nongo cwinye ki kume nongo tye ka ducu ka ma itye iye, ineno wayi yo?

- I Kare ma lok tye ka yubbe ma nok nok, yamo mo obino okwato joni ci nyakoni otugi cato mutemo poto otyelle ki cinge i ngom. Yec ma i wiye Konytyena olaro odong i cinge labongo oo. I nge kato pa yamo nyako ni oile ci oneno aduku ter ne tye i cing Konytyena

ci owace ni:

ANYAKA:

kumi ma gum-mi,  onongo in ma myero ipoti aduko oum ki wii. Kit ma dong ilaro aduku keken ni pingo pe dong idyed i wi, en kit cwiny i kum dako ma iwaco ni bedo me laro aduku ne keken, giweko kum rwode poto lirum i apwulu kumeno? Wek kong anen ka kor cingi odong i kum aduko ni ka  wek aye loki maber.

KONYTYENA:

Kong iwiny anywar-re, kor cing yang dong i kum aduku, wayi dong kama cwiny dano tye iye yo. Ineno, teko me wi lobo ka onyutte kit ma otimme ni, meno dong laa  ma won piny ogoyo ki yamo me bwuko cwako wot kacel wa ni, ma atamo ni ka twere ci myero  inyuta nyingi, ki ka gangwu wek abilimi

NYAKO:

Amini nyinga me timo ngo, dok ibino ka lima gangwa macalo anga? In tika ingeyo wi omegina ni, ma ka gum rac warwatte kwedgi  koni ci tin apoko ki too, pi lak  kwedi, ci imito cito ka rokogi wa i ganggi ni pi lima? Tami  ni tika ilongo olil matir ada? An gire pe amito odoo, atamo ni loki ni myero dong ogik kakany.

KONYTYENA:

Wii po i mwoca ma awaci nakanen ni? Wek dok apo iye wi odoco: An Twonco ryemo lataya ka dong ool ci mako lilwee. Ma tyene ni, ka ce kor cinge dong odong i kum ngat mamito, gin ma genge me rwatte kwede pe. Ka odoko ni me pimo ratili kor coo, ci pimme nio wang muol kene ka amako lilwee. Ka pi omegini ni ma iwaco ni wigi camo buto woko ni, wekgi i cinga, ento atamo ni  meno pe rac pien  gitye ka gwoki ki Acut mu wor, ma mito cyieyi me atema  keken.

Pwonyo leb Acholi me Angwen

$
0
0

P’Okelo P Patuda

Pwonyo Leb Acholi me 4

Pwonyo Leb Acholi me 4

K madit          k matidi            K+ a + t +a +l + a = Katala

Ka       Katala             Pok dog tic me poto

Ke       Ken                 Acel lot

Ki        Kiden              Latin nyako ma ginywalo i kin awobe

Ko       Kom                Toktok ka janyo dud lamal

Ku       Kukukuku      Ayela yela, lweny ma poto i kin dano me lobo

Katala tum ki camo dek nyo mato kongo dira

                                    Bedo ken miyo gikwoti ni in lajok nyo lagem

                                    Rwot onino kom maber pi ludito madongo

                                   I lobo ma pe gilubo cik  kukukuku mapol bedo iye.

 Nyeb wi ki wero nyo coyo lok magi tyen mapol ni Ka.. Ke.. Ki.. Ko.. Ku.. Wek odok macalo gin kumi.

Ribo tyen lok ki nyigcoc L

L madit           l matidi L + a + ng + o + g + o = Langogo

La        Langogo          Lagwe lum ma del kume loke rangi mo keken

Le        Lem                 Bilo gin mo ki leb

Li         Lil                    Buru lum ma owang

Lo        Lony                Bedo ki lim madwong

Lu        Luk                 Kon ki pii ngico odiko 

                                    Langogo woto yoke ayoka mot

                                    Lem nyim ci iweka mogo bene

                                    Mac owang ma oweko lil odure licut i lyek 

                                    Lacat agara lony ki cat bot mon.

Nyeb wi ki wero nyo coyo lok magi tyen mapol ni La.. Le.. Li.. Lo.. Lu.. Wek odok macalo gin kumi.

Ribo tyenlok ki nyigcoc M

M madit         m matidi           M + a + r = Mar

Ma      Mar     Bedo ki cwiny me miti ki par i kum ngat mo

Me      Mero   Doko goro ki kwiya piny pi mato kongo madwong

Mi       Mil      Deru ma ryeny li makmak

Mo      Moo    Pig kum nyo gin mo ma opoto mapek

Mu      Muko  Nako yat nyo kidi ki kama tye iye tero cen

Mar ma a ki i cwiny agiki ne pe

                         Kongo Liralira mero dano marac dok kelo kolo

                         Wi bati gangkwan mil calo maraya ma ceng deru

                        Tingatinga tye ka muko yat me gero ka gudu

Nyeb wi ki wero nyo coyo lok magi tyen mapol ni Ma.. Me.. Mi.. Mo.. Mu.. Wek odok macalo gin kumi.

Nyebo tyenlok ki nyigcoc N

 N madit           n matidi            N + a + m + o = Namo

Na       Namo  Bedo me bodo wic

Ne       Nero    Omin megu

Ni        Ninge  Dokke kacel labongo kato woko

No       Nok     Gin ma pe pol nyo dwong

Nu       Nudo   Myeno ma liyo

      Ka namo mamit tye i wang o.

                        Welo awora ma pire tek en aye nero

                        Wek ninge jami weko lal ata

                        Lacat oilo wel malo pi nok pa gin acata

                        En nudo nyuka labongo kic ci ngoyo dog dano

Nyeb wi ki wero nyo coyo lok agi tyen mapol ni Na.. Ne.. Ni.. N.. Nu.. Wek odok macalo gin kumi.

Ribo tyenlok ki nyigcoc P

 P madit           p matidi            P + a + k = Pak

Pa        Pak      Koro nyo waco ni gin nyo dano mo kite ber

Pe        Pen      Dye ic nyo delkum ma a ki i i latin kubbe ki mine

Pi         Pic       Rubo kin dano wek gulweny me anena

Po        Polo     Kama dano tamo ni gang pa Lubanga tye iye

Pu        Pura    Lee tim ma gidwaro pi ringo ne

Jami acata mito pak wek owile oyot

                        Pen litino rudi gikwero ki ki dek laputa

                        Pic rac pien weko litino wanne ka lweny

                        Ringu pura mit me acam

 Nyeb wi ki wero nyo coyo lok magi tyen mapol ni Pa.. Pe.. Pi.. Po.. Pu..Wek

odok macalo gin kumi.

Ribo tyenlok ki nyigcoc R

 R madit           r matidi R + a + n + a = Rana

Ra       Rana   Lacwer bao

Re       Ret      Pwac, bur

Ri        Riko    keto, cano gin mo ma kine cokcok

Ro       Roya   Nyako dyang

Ru       Rubo   Onyo i pii, nudo

             Rana ocwero dogola oda maber mada

                   Ojara opoto onongo ret i wiye

                   Lacere riko ode ki guti odugu

Kigali: Dullobo pa Kagami (RPF) oloyo kwir 76% kum miya, ot odok i cing-gi.

$
0
0

Dwonlwak

Paul Kagame tye ka bolo kwir-re

Paul Kagame tye ka bolo kwir-re

Dullobo pa Kagami (Rwanda Patriotic Front) PRF oyweyo kwir me kom lejiko ki adwogi loc kwir 76.22% kum miya, ma meno kwango ni gin okwanyo kom 40 i kum 53 ma nongo tye me alara. Ma bene nutte atir ni gin obidwogo ki teko lwak mapol loyo lupyem.

Ribbe pa dullobo en aye okelo loc madit kit meno bot lukema pa Kagami. Ribbe eno okelo dullobo angwen i Rwanda.

Adwogi loc eno olo odwoko yenyo remo manok m’onongo tye dong ka gunye mito kato woko ki i te del kume, me cito ka oo i dog lweny ki DRC.

Pol Lu Rwanda ma Dwonlwak oloko kwedgi, mitti ki tye aruba, mogo cwako ni meno nyuto ni Lu Rwanda ducu tye ma cwako Kagami, ma gineno en macalo larib lwak me Rwanda.

Mogo kono gitamo ruba me dongo wang ogwal pa Kagami en aye okelo lworo me cito ka bolo kwir bote. Pien  kare mukato, joo ma gineno pe gubolo kwir bot Kagami, kiketogi macalo joo ma pe tamo pi lobo i yoo matir.

Ki loka wang lobo tung DRC Kongo tye ni lukeya me Rwanda guyuto ladit me mony kongo i Goma gucito kwede ka ma ding pe ngene.

Dul ma Kagami tye ka cwako M23, kumbedi gitye adiya i gwica ma pe giromo witte kit macon ki twero, Lu Tanjania ki Kupiny Africa tye i korgi ma lyet mac apoka. LT/UN tye ki koko i kum Kagami ni en aye tye ka cwako dul man

Kwo pa dano abicel orweny i twome pa bac ki gar i Ottawa

$
0
0
Twome bac ki gar i Ottawa

Twome bac ki gar i Ottawa

Abili owaci kwo pa dano abicel orweny tin odiko, i cawa me runne ka cito i tic, kare ma gar ma a ki Ottawa cito Toronto oyoke ki bac i Barrhaven, i kupiny me Ottawa. Bac gropa pud gicako kwedgi Ottawa i mwak mukato, pol bac ottawa tye maboco akuba, ento pi mede poldano Ottawa, Boma Ottawa omoko me wilo bac egini me dodo wel luwot i cawa me konyo wot i kare me runne.

Yokkke pa bac eno opuro um bac kli nyime ducu, m’oneko deribwa cut ki luwot abic ma gubedo anyim i kum cawa aryo me odiko ki dakika 50.

Derbwa m’otoo i yokke man wadi owaco ni nyinge Dave Woodard, ladwoco pi mwaka 10 labongo bedo ki peko me wanne i kare m’okato.

Luwot 31, m’owane gilarogi i otyat, i kine joo 11 tye marac, luwane adek mukene guo i otyat ken-gi.

Luwot 103 m’onongo gitye i gar pe guwane tutwal, ento mogo giterogi i otyat pi arima lworo ma gunongo i kare me yokke eno.

Luyeny niang me yokke tye ka yenyo cuma  makocal  me niang ki bote gin m’otime ki bad lageng yoo ka gar ngolo gudu mutoka nyo tye,

Tye lajuk ma ka  gar kato i wiye ci tuko later ma kulo bad lajuk piny gengo yoo kato korgar pa dano ki motoka, ma ka ce pe otiyo, kadi mac makwar nyutte, ento bad lajuk pe ogengo gudu gar, ci dano tamo ni gar pud bor, ma kakenyo en aye bal tugi cako bedo.

Ento luwot giwaci mac ma kwar onyute, bad lageng yoo bene okule ento deribwa obuko mere ma ngwe, ma luwot ocako dange bote me cung, ento kare obedo pe weyo yokke eno kwicawa/seconds 2 keken.

Lawot acel m’bwut owaci i tero wange anyim ma ecwine i kum kom matek, eneno kit ma gar opwuro kwede um bac ki nyome, m’oyengo bac calo otira.

I kare ma dong otum, luwot ma kumgi obedo gum okati ki awira wic, gucito orade i teng gudu ki awira wic pe me ngeyo gin ma tye ka timme.

Ma kwena wanne eno ocako winye, latela me Kanada Stephen Harper ocwalo kumu ne bot wadi m’orwenyo  joo gi, en olwongo nino eni ni, nino lito matek i Boma tela Kanada,

Mucebweni owaco ki lupwonye me dok ka tic, ento gin okwero ki bedo jemo diki

$
0
0

Dwonlwak

Mucebweni

Mucebweni

Kampala – Mucebweni owaco ki lupwonye ma tye ka jemo pwony, pi kwero pa gamente me medo mucaragi kit ma gunyuto bot gamente. “Alegowu me dok ka tic. Wan pe wadeg medo lim ki lupwonye ento watye ki gudu, ka mac ma mitte tic iye m’okwongo.” Mucebweni owaco

En onongo tye ka lok  me cuno kwir i gangkwan Kumi i kunyango me Uganda i ceng Abicel mukato ni. Wacike me cobo pekogi i mwaka mabino, ento lupwonye onwang ni myero watyek tic eno tin”. Mucebweni owaco. “Omyero awek toro gudi Soroti – Kumi –Mbale wek acul mucara pa lupwony”?

Mucebweni onongo tye ka wot ki Muca Ecweru, ladit wii tic pa gamente ma loyo peko atura ki yubbe.

Ki tungcel ladit ma loyo wii tic pa gamente me pwonye, Jecika Alupo omedo bene dwone bot lupwonye me dok ka tic kit ma kare me kwan dong ocake, dok pe nen ber me jemo lupwonye ma nongo nyamo lok me kelo winye pud tye ka time.

En otito ni, giwaco ki ludito dwol loc me coyo nying lupwonye m’odwogo ka tic. Ki dok owaci giyero dul ma gitye ki diro me coyo kwena ma kwako peko man me acwala bot Mucebweni.

Ento dul ma cung pi mitti pa Lupwonye, UNATU, guwaci jemogi pi dwe adek pe okelo niang mo i kum koko matye i cwinygi, ma en aye me medo mucaragi.I ceng Abic UNATU okwero keto cingi i kum kwena ma gicoyo me yee-gi

Ki bene ladit ma loyo pwonye ma malo, Ladiro Ld/Dr. Chrissostom Muyingo, bene ocwalo legane bot lupwonye me dok ka pwony, kit ma kare me pwony man pire tek  i kwo pa litino ni.

Gwenyo lok pud tye ka mede, giyero dul ma bikonyo nyamo lok man ma bikelo winye ki gamente i yoo maber ki adwogi ma kelo yomcwiny bot  dano ducu.

“Alego lupwonye weng me dok ka tic i gangkwa acel acel ka pwony. Wa ngeyo mittiwu me medo mucara wu, ki bene ki tutte pa gamente me neno ni mitti wu gicobo maber”.

Lupwonye kokogi tye atir, dok dwoko lok pa Mucebweni tye mere bito kwir pa Teco, ma en mito nyutigi, pigi tek loyo lupwonye, pieno toro gudu ganggi obibedo mukwongo, mucara pa lupwonye pe pire tek calo gudu ki mac.

Ki bot joo ma niang, lok me gedo gudu, en aye yoo mukwongo ma ka ngat ma ngeyo yub me dongo lobo cako kwede, pien yoo en ma miyo cal yoo me dongo lobo/road map to development. Ma Mucebweni pe ye ki ngec iye.

I kare ma Uganda onongo loc i mwak 1962, i mwak 1967, onongo gudu me cako dongo lobo okace ka ducu ma kubo Boma. Ki bot Mucebweni, en tamo ni mwaka 30-ke i loc obedo nino wor acel. Jali pe obedo ki rek yub/program me dongo lobo, ento me cato jami lobo ma en onongo ki balo mukene labongo yubogi. Alego ni lupwonye wiigi pe guwil i kare me bolo kwir alany pa latela ma kit eno.

 


Latela Kupiny me Cudan Salva Kiir odoto keya SPLA me kwalo kwo

$
0
0
Ladit Salva Kiir

Ladit Salva Kiir

K alcen omede me cito ka limo tugi Warrap, ka ma gigeno ni obiguro lwak ka winyo loke ma dok i tela lobo, ma gitamo ni obitero kare manok me tic kuno.

Adot kum cilocing pa SPLA pud obedo muklwongo nicake ma kupiny Cudan onongo locken me bedo lobo ma lonne kene i mwaka 2011.

En owaci, kadi bed gibedo ka jengo lim madit pi keya me dogtic ma mitte ducu ki la mwaka, ento inongo pe tye kit mutoka acel me tingo keya ka gimitte ka mo pi oyot.

I dwe me aryo, mwaka mukato Dul Kupiny Cudan ma tiyo me juko tic cilocing, openyo lutela mony me SPLA me tyero wel lim ki dul jami ma gitye kwede, me jwiko cilocing.

Te buk pa keya ki pa ludito mogo pe gimedo ki ngeyogi nicake wa i mwaka 2005, ma gitamo lwaki lim tye okane k am pe gingeyo, bot lucilo cing.

Amerika ojogo sh84 billion me pwonyo lutic pa gamente me kumalo Uganda pe me kwalo lim tic

$
0
0

Dwonlwak Gulu

Lawang Lobo Amerika i Uganda Scott Delisi

Lawang Lobo Amerika i Uganda Scott Delisi

Lawang Joo Amerika i Uganda Ladit Scott Delisi obeino Gulu kakelo kwena me lim tic ma joo Amerika omiyo me tic kwede i kumalo me Uganda, ma USAID en aye bibedo ki twero me poko ki ngiyo kor tic pa lim eno pi mwaka 5, me pwonyo niang kit tic pa gamente me tyero dog lim atir, Tic ki yub tic/performance program. Yub man tye me juko cilocing.

Lim $17.7m (APP) bitic pi tego ngec me tyero lim tic/Accountability dog, ki me konyo lwak, me miyo teko botgi me niang yoo kony ma mitte ki bot lutic pa gamente. Ma meno obedo i kacokke me cako tic ma la yabo ne en aye lawang lwak Amerika i Uganda Scott Delisi i Gulu.

Ladit Delisi otito ni mitti me mede ki konyo yub man, obedo pi neno ber adwogi tic macon, ma mitte me jingo ngec mukato.

‘Watamo ni watimo tic matek me konyo dongo ngec me tyero lim tic pa gamente, ento gin m’onyute i kare mukato cok-ki pi kwalo lim pa lwak, meno mitte bot Uganda me dwogo cen ka lonyo tyerolim tic pa gamente, ki jwiko cilocing/Corruption” Delisi Owaco

En opoyo wii lutic pa gamente me weko tic ki cilocing.

“Myero waniang ni two-ni[corruption] turo gen i kin lwak ki gamente, ki gamente roco yoo  mukwongo me atima ma kelo dongo lobo, ma wan ducu tye ka tutte matek me nongo ne.” Delisi owaco

En bene ocwalo koko ne bot gamente me bino kamaleng kumlok me cilocing, ki tic i kum lucilocing cut ka gutimo bal.

Mr. Delisi bene owaco ni yub me tiro cilocing pa gamente mito ajinga dok bene myero giye ni oti kit ma mitte.

Dog tic ma bicakke i dwoltic pa gamente/districts 25 i Uganda, kacel ki ot tic pa ladit korlim me Uganda.

I nino acel-li en bene ocako Dul (SAFE) ma konyo tic me donyo te cik,/Access to justice me julo kuc, i wel me $17m (Sh 38 bn), tic me konyo gamente ma piny, me jwiko lara ngom.

Tic pa SAFE bibedo i dwoltic pa gamente 20/districts i Uganda, en owaci yub me tic aryo onyuto miti tic pa Amerika me jwiko tic cilocing ki daa i kin lwak i lob

Kit ma Mucebweni Odwoko dongo lobo cen.Pem Ceke odoko calo oding layut dano me aneka

$
0
0
Pem Ceke Anaka

Pem Ceke Anaka

Mwaka 30 i kora yoo dano dong mulo amula me ngolo pem i Uganda, man pem wii kulu ceke ma kubo Anaka ki Olwiyo. Pem cek oywek  wii lobo lung calo oding layuta me neko dano ma kato i wiye, ka pe kong ilamo doge ci ngole ne doko tek. Pem ceke obedo lanen donwiro dongo lobo m’ocake cut i nge locken, I kar ma giigero gudi Pakwac ma aa ki Gulu cito Pakwac, onongo gudi kor gar bene gitye ka yubo atuti.

Pem Ceke obedo pem ma tek dok lac loyo mogo ma gigedo i gudu Pakwac nicake ki Gulu macalo Pem Tochi, Ayago Kamguru ka dong  Ceke, ma i kine eno pem Ceke aye onongo tek dok dit loyo.

Pol Luged pem i kumalo me Uganda  obedo Joo Italia, ma guywek i gedo pem matego i lobo lung.

Nen calo ngat mo calo matye ka ceko lok me gedo pem Ceke doki, kun en aye pem ma pire tek ma i kare me dong lobo nongo mitte me alaca ma ki rek aryo, aryo ma lori aryo twero romo  i wiye labongo peko.

Ludito tela ma paco i Nwoya, giwaco ni pe gitye ki yoo me yubo wii pem eno, pien mitte sh million miya acel kulo me yiko n, ma eno kare ne dike wang ma ginongo lim ki NUSAF II ka gipenyo pire me yobo.

Koko bene tye ki bot joo Owak, ka pem tye iye ni, dog pem dong odoko ka lonyo pa luyak dano kare ki kare ma gibuto gikuro iye luwot me ayaka

Lworo bene tye ka mako lubedo Owak, ni litino ma woto ken-gi, mogo bipoto ki i pem eno, pien pe nongo gingeyo wot pime atir. Ento kono inongo ludito tel me Nwoya gitye ka gedo ot ka tic ki wel mililin ma pol ata, ma lok me geo pem pe nen tye i tamgi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pwonyo Leb Acholi me Abicel

$
0
0

P’Okelo P Patuda

Man dogtic ma giko tic ki nucu dwon

Bao Pwony me Abicel

Bao Pwony me Abicel

 

Pworo                          Onyo cam nyo gin mo manok i cing nyo i akwaya

Pwuno                         Twilo, ngwinyo kum dano malit

Pwunu                        Lee ma obedo calo bim nyo gunya ma kume col

Pwuko                         Onyo liwuk atura labongo yube

Agiki dog tic man aye pire tek maloyo ki i kum tic ducu matye. Pien en aye obedo macalo lapet te ngec me coc nyo poto kama gicoyo iye kodi cam wek otwi iye. Ci ma peya wamede ki tic mabino anyim, myero kong gilil i poto ne maber ma peya gimede ki kodi ne anyim.

Coyo kodi kono tyene tye laiye aryo i leb Acoli(Lwo). Coyo kodi cam i poto, coyo kodi dano ma en  nyodo ki  coyo kodi kwan i wic. Apoka poka i kin kodi magi tye ni, gicoyogi dok gitwi kama patpat, calo kodi cam twi i lobo poto, kodi nyodo twi i i dano, ka kodi kwan twi i adam. Adwogi coyo kodi magi ducu tye marom. Kodi poto kelo cam ma pito dano, nyodo nyayo lwak i kaka, kwan kelo ngec ki diro mapol ki kama patpat ma weko yabo wang dano ma lilo ka ngetgi bedo yot.

Pwony ma tin en aye lacak niangi i leb Acholi, pien ibicako neno kit ma gikubo kwede nyigcoc Matek/Consonanr   ki dwon/vowel. Ma tici en aye me nyebo wii ki nwoyo nying magi. Coc ma Mera tye rwatte ki ma lu dini ocoyo i jiri nyo buk pwony pa lacwec. Ma pol Acholi m’okwano Ngeyo kit me conogi. Ento ginga leba Acholi/ ento man aye kit ma gipwonyo wa kwede, ma pe ngati biwaco ni obedo leb ne.

Nyig Coc Aruba

Lanyut Nyigcoc Aruba

Lanyut Nyigcoc Aruba

 

Lanyut me 5: Yubo kwayi lok, nying ki nyigcoc arub

Lanyut man obibedo me tic kwede i kare me coyo lok,  nying  i pot waraga ma bino. Lok ki nying ma gibitiyo kwede aye ma gibedo ka tic kwede wi atir ma obicake ki i nyigcoc A nio wa i Y.

 

Labol me nyebo wic ki nyigcoc

 Coo nying ki lok ducu ma gicoyo piny ka ma gitino me aponga kit ma

nen kwede.

 Nying dano ki A

 Abalo   ………………            ………………….       ………………….      

Aber    ………………            ………………….       ………………….      

Abok   ………………            ………………….       ………………….

Acan    ………….……           ……..…………..        ………………….      

Akelo   ………………            …………..………      ………………….

 Kwayi nying Lee ki A

 Abim        ………….……           ……..……………      ………………….      

 Abur         ………….……           …….…………….      ………………….

Abwori     ………………            …….…………….      ………………….

 Alwala      ………….……            …….………….…      ………………….

Amuka     ………….……           …….…………….      ………………….

Kwayi nying Winyi ki A                                            

Acebe         ……………..             ………………….        ………………….

Acetacet      …………..…            ………..………..        ………………….

Acili                ………………            …………………         ………………….

Acik                 ………………            …………………         ………………….      

Acut                 ………………           …………………         ………………….

Labol me nyebo wic ki nyigcoc

Co nying ki lok ducu ma gicoyo piny kama gitono me aponga kit ma

nen kwede kaducu

Nying dano ki B

Balmoi               ………………            …….……………               ………………….                                          

Banya               ………………             ……….…………             …………………..     

Batica                 ……………..           ……………………            …………………..

Batulomayo     ………………          ……………………           …..………………

Bwangamoi      ………………           ….………………..           ……..…………..

Kwayi nying lee  ki B

Bagala            ..…….………         ………….…………    …………………..

Bura                  ……………….          ……………………     …………………..

Bwure               …………….…         ……………………      ….. ……………..

Buryanga         ..………………         ………….…………    …….…………….           

Bwulkul            ………………..        ………….…………    ………………….

Kwayi Lok ki B

Babo    …………….…           ………….…………   ………………….      

Bako    ………………            ………..……………  ………………….

Balo     ………………            …….………………   ………………….

Bamo   ………………            ……………………    ………………….

Bido     ………………            ………….…………   ………………….

Kwayi lok ki C

Cabo    ………………            ………….………       …………………..

Cado    ………………            …………………        …………………..

Camo   ………………            ………….………       …………………..

Como   ………………            ………….………       …………………..

Culo  ………………               …………………        …………………..

Nying jami ki D

Dingidingi  ……………  …………………     …………………..

Kit ma nying Monroc ocake kwede

$
0
0

P’Okelo P Patuda

KIT

Monroc me Abicel

Monroc me Abicel

MA NYING MONROC OCAKE KWEDE

Kadi bed kuc ki lonyo tye mapol i Monroc, ento pol dano pe ngeyo kit ma lonyo ki kuc eno ocakke kwede, ki pingo gicako nying lobo eno ni Monroc. Ma i kin joo ma tam me ngeyo lok meno yelo wiye en aye Loc, wod pa Kilamoi, lakwaro Jukdogi, ma  gilwongo kare mogo ki nying ngala ni Boikwaro, pien ni, kabedo ne ma pire tek tye bot kwarone, ma en tiko ore ka kelo boi lamak lodi acana i wi opoko la rukruk-ke. Pi bedo pa Loc ki kwarone oweko en romo penyo peny mapol bote ka gitite, mogo ma woto kitman:

JUKDOGI:

Loc, tin dok idike kwene, nen man abedo ka kuri ma nakanen, in ingeyo ni in aye dong omera ma ageno keken wayo, ma ka pe ibino ka lima anga kono ma ineno tyene ngolo  kany. Wek kong dong acak ki yabo kora, kong ingade i kwanya boi ki kor ot eno imina wek kong atek apoko acel ka dong wanen kama pinye tin cwalo wa iye.

LOC:

Papu, ngo muweko pe ikwanyo boi ni kikumi ma ikuro kong abino ci icako ki ora cut-ti?

An anongo, an aye dong adoko gin alonga maada ki i gangkany. Jo mogo kono bedo naka ma dudgi golo ngom labongo a ka or. An atamo ni lakit or ni myero ijuk woko, ka pud i miti abin ka limi kany.

JUKDOGI:

Loc jal, wek kong awaci, i kare ma atye matidi rom calo in, abedo ki col wang mada ka giora, pien nongo gikwanya ki i dog tuko na mamit ma atye ka bodo ki wiya. Ento ma atemo jemo nino mo bot kwara kit ma tin iwaco ni, ci kwara oketa piny ki dwon matek ki cacolok ma waco ni: “Latek keng wii ogwang mutwo”. Latek en aye lakwer or, ma ka giorre ci dwoko ni adeg mamera, cit igam ki kumi.

LOC:

Papu, i kare wu ca onongo wucamo wi ogwang mutwo? Pi camo wi ogwang mutwo ma rac ma mako gweno ni en aye iweko onongo  giori pire? An ka onongo abed in kono ngat ma ora pi wi ogwang jik pe acito.

JUKDOGI:

Kong iwiny ya liwota, wi ogwang ma giwaco ni, pe wii ogwang ma bino mako gweno ni, wi ogwang ca ludito waco calo labol. Wi ogwang en aye yomcwiny ma a ki i ludito cito bot litino ma kitgi beco orre, ma gikubo yomcwiny eno ki mot mabeco botgi. Wi Ogwang obedo Mic me Yomcwiny. Iwaco kakare ni tye litino mogo ma gibedo dudgi golo ngom labongo ngat ma  orogi, meno litino mutang, pien pe giworo ludito, ci cawa mogo wi ludito wil woko i kumgi, in imito ni wiya owil woko i kumi? Ma nongo pe amito ni ibin ka ngeta kany?

LOC:

Papu, pe in ma cengca iwaca ni lurem da? Lurem lwenyo? Lurem pe kano lok i igi? Kumbedi dong pe imito ni abin ka limi pi penya ni? Inito ni wi owil i kuma wek ilor dogola ni me ryema? Kong dok itam i loki inwo odoco ba Papu(nying kora).

JUKDOGI:

Loc, iya yom mada ka ce wi po lok magi ma ipenyo ni, meno nyuto ni gin ma waloko kany calo lurem itye ka kano ne maber i wi kenyo. Ento i kin loki mogo ma iwaco ni pe tye ada, meno giwaco ni ‘keto lok i dog ngati’, gin ma ngati tamo ni ngati moni tye ka tamo ni owaco kumeno ento nongo kono tam nono. An kuma okeyo pa Lucukamoi ni aye wiya biwil i kumi ada, wan lurem macon dok luremwa pe bigik kakany keken bimedde nakanaka.

LOC:

Kong dong ityek lyeto pii larukruk wek dok kong wakat yamo okutwa.

JUKDOGI:

Lok pa co bedo kumeno, kong dong ibiwot layata moni ki iburo en iwot ki camo ne, ojibu tye i atabo ma i akinyo ni cam igal ki i kwede.

Lok i kin Loc ki kwaro ne tye oyubbe maber mada, joni dong tye ka yubbe me kato ka mato yamo i nge gang, cawa dong cito i angwen me adiko, lakceng dong otwoyo toyo ki pot lum. I kine angwen ki nucu, joni okati woko ka cako dog rwenegi, ma pole obedo peny pa Loc bot kwaro ne  kitman:

LOC:

Papu, atye ki tam mo mubedo ka yelo wiya pi kare malac, dong atamo pe balo kace apenyi iye.Pingo mono gicako nying lobowa ni Monroc?

JUKDOGI:

Latin, man peny ma jo manok keken penyo, jo matamo pi tekwaro me kabedogi, cwinya yom mada pi peny man, imina teko madit mada kumbedi ni, wek kong anyuti, pe dong abikomo ki odo i ka wotwa ni kumbedi, in dong imak i kom kwede.

LOC:

Ci ka koni ipoto piny kono, an gire pe aromo tingi, ci idong giri i kora yo keni, atamo ni myero i kum ki odo wek pe penya koni ogik ki yoo.

JUKDOGI:

Ee, ber do, wek dong akom kwede kumeno, Ingeyo ba Loc, i kare ma wadonyo kany i kare macon ki con, onongokabedo eno pe olony dok dano nen ma kumgi yot kit man, pol dano munongo bedo kany onongo gin pe lutic matek, ki lugwok lengo, pimeno kabedo onongo gilwongo Bedotek, pien can dwon, cam nok two ki too pol. Oweko dano oa ki iye gucito i kabedo mukene, kany onongo tima lee ki bunga macol.

I nge tic matek, ki yub maber, oweko kabedo man ocako yabbe, ki lim ocako donyo i cing, muweko, gicako lokogi ki lim ma kwo, en oweko kabedo man otugi lokke ki lonyocut.

Myero inge ni lonyo pe bino kene bot dano, lonyo en aye tic matek ki diyo cwiny, labongo eno onongo kono kany pe tye kit ma ineno kumbedi ni. Lonyo bene tyene kubbe ki lutela ma niang dok gitye ki ngec i kum telo ki  ribo dano me tic kacel ki cwiny acel.

Ma dong lobo man ocako yubbe, mon ma ginyomogi kany,gibedo ma kumgi yot, dok ginywalo litino ma beco ki yot kum nio wa idongogi, labongo peko.

Nino mo acel, tye dako mo ma onongo ginyomo i Rokmon, ento obedo ki peko tutwal kuno, pi gwok marac pa cware nio wa i pokkegi, ci ikare ma onongo laco mo kany onyome, i nge dwe manok keken, en otugi nywalo rudi cut, Opiyo gin ki Ocen, litinoni gudongo mabeco ma kumgi ducu obedo yot, en megi litino ki mato cak, ma girubo ki kic Ojibo ki cwa ma wac, kume ocako bedo bulubulu ma neno munya, ci pi yot kume ki lenge, ci en ocako ni nying ka bedo man omyero gicak ni MONROC, pien dong eroc edoko dako kikume, meno en aye kit ma nying kany ocakke kwede.

Monroc me Abiro, lok me yero Laloc i nge cuna pa Konytyena i kum Laroya

$
0
0
Konytyena Laroya

Konytyena                                     Laroya

I kum ngec kit ma Tekwaro Monroc ocake kwede otum, ci Loc ocako cere ni en bene lutela, ma pe ngeyo tyene ki niang apokpoka latela ki lutela ma cito kit man.

LOC:

Papu, an bene lutela, an bene lutela……

JUKDOGI:

Jal kong iwiny, ka iwaco ni lutela nongo gipol, ento ka acel gilwongo ni latela. Wek kong atiti kit me tyen latela maber. Latela obedo ngat ma maro dano, jalo karene me konyo dano ma tye i peko; Juko peko eno ma peya otimme; Latela twro ite i kor lwak ka winyo ka adunugi tye ka kok marom; Latela jalo kwo ne me laro pa jo mukene ka peko tye; Latela pe yerre kite aye weko lwak yere; Latela myero obed latic matek pi kabedo ne wek olony.

LOC:

Ladit we, kong inen gin ma tin atimo boti ka rwatte ki belo latela na, abino akonyi amini boi ma imito, okonyi me teko dog opoko larukruk-ki, amini tam me cito ka mato yamo woko me keli yotkum, akwanyo odwoki odo komo ma onongo itamo ni loka ojingi woko ma pe mito i wot ki odo tin; ci pud itye ki akala kala ni pe an latela ada?

Lok pa Loc ocito mako wi Jukdogi muweko oling manok, ki tam i wiye: “Wod pa Kilamoi onywalle ki remo mubedo ningning ka ma doge tek nyedo lok kumani, man tin agamme ningo? Wun jok mamalo kong wukonya ki latini wek agam doge matir pe obed ka nywana ki lok cawa ducu.”

LOC:

Papu, Papu, dong alwongi tyen adek kulo pingo pe igamo? Ngo ma itye ka manyo ne i pol-li?

JUKDOGI

Loc lakwara, pe awinyi, onongo aciko wanga i kum pol ma mito ywayo mony kot i kumwa ni, atamo ni myero dong walokke me dok gang, ada ni nen calo dong tye kakkuri ki lapwori(dek boo anginya mutwoo) ma laworo ociki kwede ni kun nongo amedde ki gamo penyi matye.

Mukwongo kong amito gamo ma pud ipenyo ni, in latela madit mada, ento ki gum marac i pe dako, ki odi, ipe ki poto me nyuto ticci matek iye. Pimeno ngat mo pe ma romo yeri me bedo latela pudi. Ki dong kit ma nakanen awaco con, tela pe giruyo ki tek ento lwak aye ili kwede malo.

Ngat ma mito ille tek tek ka tela meno latela marac, romo kelo peko me anywena i kin dano ma romo balo lobo. In kong idong idok tek, imak dog pwurkweri ki amiya wang, ma kori lokke doko lac liwaayi ci kong inen ka pe ibedo latela cut.

LOC:

Paapu.., Akwerokwe bene romo bedo latela?

JUKDOGI:

Akwerokwe aye latela matek mada, ka iwaci i pyem kwede, ci ibibedo latela matwal, ti kwede kacel, ci ka wutoro tamwu, ibinongo ngeci nong omedde ma loyo ka itiko bedo ka lok ki awobe wediwu keken.

Ingeyo, mon aye tiro paco, wan co watiyo polkare ki ngwel badwa, ento mon tiyo ki uci adam wiigi me tiro jami, kama mon pe gitwero iye inongo ni lobo ne nongo oto calo Bedotek. Pe ica nyako, laco ma cayo nyako nongo rom ki matye ka cayo mine, lamina dayo ne ma tye kakure ki lapwori, wayone nyo dako ne.

Dako kono, en aye ngat ma bigwokki ki mar mere i kumi, kit ma nongo en mari kwede bene teddi dek me mari, twomi pii lwak malyet lwoko ki kumi, weko ibedo leng ma kumi ryeny i kin co wadiwu, Kadi idongo latin, myero inge ni, mon en aye obedo wang lanen piny, ma ka imaro neno jami ci myero imar dako, pien en aye wang matek ma telo co ki i peko ma nongo laco pe.

Ineno ba, laco ma bedo atata ki dako nongo kare mogo en aye okwero winyo pwony pa ludito ne, nyo orwatte ki dako ma pwony me bedo ki laco oremo ci weko otgi myero obed ka yenge ki oduru koko otyeno otyeno. Meno  bene aye oweko kaka nyome ki dog kaka ma gingeyo.

LOC:

Waa..wu, Papu, kakenyo aye dong iloko pen lok, an abimito nyomo dako ma mara, mari, ki maro ada matek, wek obed ka lwokowu ki pii malyet wek wuroc wudok tek, ci waloko nying Lobo Monroc me doko Coroc. Ento atye ki lworo ni, i kare ma anyomo dako aketo nongo pe dong itoo woko?

MONROC/JUKDOGI 2

Man  aye medde me wot mato yamo pa ladit Jukdogi gin ki lakwarone Loc, ma  doge ogik i yoo, onongo ngwec dek lapwori dong odunyo piny  lituu, i kare ma gudong ki borpiny me bollo tyen pyer adek keken ki i dog dyekal. Lok ma i kora yoo onongo oa ki bot Loc macalo peny ma en kalo akala ni, i kare ma en enyomo dako, pe nongo kwarone Jukdogi dong oto woko? Wapwoyo dwogo cen..

Lupwonye gangkwan tino/primary me Gulu tye ka limo Elmbridge, England

$
0
0

Guardian/Dwonlwak

Lupwonye Acholi Elmbridge

Lupwonye Acholi i Elmbridge

Lupwonye aryo m’oa ki Gulu i Kumalo me Uganda gubino ka limo Gangkwan Elmbridge England. Man bene obedo twon yweyo madit bot lupwonye magi me woto wiigi ki i lyeto mac dog ma ttye ka loc-ce i kin lupwonye ki gamente pa Mucebweni me medo mucaragi. Tam me limgi en aye me neno ki niang kit ma tela me gangkwan i England bedo ki tiyo kwede.

Gangkwan Hinchlwy tye ka tic cok cok ki gangkwan Abili Gulu i kumalo me Uganda pi ma kato mwaka abic, ka Gangkwan Long Ditton St Mary’s ocako ribbegi ki Uganda mwaka adek m’okato.

Lupwonye Juctino Okot ki Auma Ellen oo ka lim i nino 16 dwe me abungwen, ki weko mac i ngeegi, kin lupwonye m’ojemo ki gamente, i lara ma dok i kum medo mucaragi. Bino pa luwpnye ni en aye me niang ki powoinyo diro me telo gangkwan.

I oro m’okato, litino 11, me mwka 22 me gangkwan Hinchley gucito ka limo ki konyo roco gangkwan Kaladima ma pwonyo litino 2,000.

Litino ni i kare ma guo kuno, gupwonyo luwotgi tet kubbe manyen IT, pito yadi, ki pwonyo tuko manyen ma pe ya gicako pwonyo i kare m’okato.

Mike Glover, lawii gangkwan ma lubo, ma en aye la yub pa welle owaci: “Kinwa ocake tudde ki Gangkwan Gulu i mwaka 2008, nicake kare eno wamede ki limme i kin gangkwan wa ki wot mapol, ki bene litino kwan maro winyo lok ma a ki bot lupwonye Juctino ki Ellen kit kwo me Uganda”. Glover owaco

“Yub ma watye kwede en aye me konyo gankwan me aryo i Gulu, ma ki ngec ma watye kwede me konyo gankwan  Mama Cave bene.”

I limgi i Hinchley Wood, Lupwonye Juctino ki Ellen bene onongo kare me namo ki lutic  ki litino  kwan me Long Ditton ma pu pe giterogi ka nyuto gankwan ka ducu.

David Gumbrelli, lawii gangkwan me Long Ditton St Mary’s Junior, owaci “Moto Juctino giryo  obedo calo moto larem m’orweny pi kare malac

En owaci litino kwan me Hinchley Wood bicako jogo lim me tero ka konyo gangkwan tino 7 me Mama Cave i Gulu, ka Gangkwan Long Diton St Mary’s  bimede ki konyo gangkwan T7 me Kaladima.


Kit ma Ejip oturo kwede dul p’Omegu Iclam

$
0
0

Dwonlwak

Cal Omegu Iclam ma gitye ka temo laro nyuka m'oo i cip pa Mohammad Morsi

Cal Omegu Iclam ma gitye ka temo laro nyuka m’oo i cip pa Mohammad Morsi

Wilobo ngeyo ni Ejip tye lobo ma pire tek i kwo pa dano ducu, ter ayweka kato ki i wang otul Cuej/Suez Canal, wii lobo bene ngeyo ka Iclam onongo teko madit ki i Ejip, ci piny bicako rubbe ma tek kuno ki balo kwo pa lwak wii lobo.

Omegu Iclam oacke i mwak 80 angec, macalo dul ma pe ki mitti me loc lobo, ento i kare, mitti me cako winye me telo lobo ocake matek, ma dul me Moclem mukwongo (Islamic Salvation Front) ocung i Algeria, i pyem me cuno kwir

I kare m’adogi kwena bolo kwir okati, ma giniang ni dul Iclam ma gilwonge ni(Islamic Salvation Army oloyo kwir) oloyo kwir, ci key ojuko mede ki lok me yer atyer eno woko m’obedo i dwe me 12 mwaka 1991.

Ento i kare ma dul loc ma pud onongo tye i gamente, i kae ma guniang pi loc pa dul Iclam, ci gutugi ngolo yer atyer i bolo kwir me acel, pi lworo twero me bino ka loc pa Iclam.

I nge juko yer atyer, ci keya otugi kwanyo gamente cut cut, ma gutugi diro latela lobo me Algeria Chadi i Benjjedid.

Kare ma keyo odonyo ka tela, joo Iclam ocako yubo lweny aligo kum keya, ma adwogi lweny eno oneko dano ma loyo 200,000 kulo, dok lito me lweny eno okelo agiki me twero pa Lu Iclam i Algeria. Algeria kumbedi tye lobo m’okwee labongo tim aranyi pa Iclam

I mwaka 2011 ma giryemo Latela ki Hosni Mbarak ki I loc, gi yee omegu Iclam me yubo dulgi, kati ki dwon me tela kin lwak.

Omegu Iclam otyengo kwir me loc i nge yer atyer me kelo lawii Iclam ki mitti pa lwak. Ento i kare me telagi, kit didii me Iclam ocako nen cut, m’ocako kelo apokpoka kin Iclam ki Lu Yecu

Lo Ejip ocako neno kit tela ma pat ma pe rwatte ki bedo macon kin L Ejipto ducu labongo peko apokpoka me dini

Lwak ma lacengca okwanyo Hosni Mbarak ki dorre ton ic ni, dok gudok cen i dibu Tahrir ki koko acel, me loc ma rac pa Latela Iclam Mohammed Morsi.

Laworo, Otpido me Ejip, ogolo twero me loro omegu Iclam i koyo i Ejip, ki me kwanyo jami ki lim ma gitye kwede ducu me dwoko bot gamente, i nge tayo lweny lweny pa keya i kum dul eno.

Moko cik okwero bedo pa dul eno, ma kwako yubo kacokke ki nying dul eno, wa ki nying ma gucoyo calo dul ma pe tiyo pi gamo twero loc lobo.

Dul eno birwenyo, lim lonyo ajenga odi, ma me neno ni cik me ot pido olube, langol kop owaco me yubo dul ma bitiyo kit ma myero lim ki jami eno gityeko tice kwede.

Meno aye kit ma omegu Iclam orwenyo kwede twerogi i Ejip, pe me niang ni Ejip tye lobo ma pat ki kin p’Arab ducu ma lok me dini tye pa ngat acel acel ento pa dul, kit ma timme i lobo Arab mukene ki diya.

Showing off Black to One Wedding. Victoria Beckham, clothing, Wedding and dresses

$
0
0

Dwonlwak

Showing Victoria Beckham   wedding dress

Showing Victoria Beckham wedding dress

This fact dress is categorically perfect for recreational afternoon weddings. This tea-length cover dress is ready in beautiful colors of teak, olive green, pink, aqua, etc., to reach your beautiful come texture in any shades of evenings, as well as, afternoons.

Web site again, these clothing are defined from the formality of the celebration. The most formal dress could be the evening gown. The difference concerning the gown and the other two is that it should be longer and that it can be often made of heavier, more luxurious and expensive fabrics. An evening clothes is generally associated with satin, silk, velvet or chiffon. Its hemline do range from tea lengths and ballerina – full-length gowns. Evening gowns are hands down far more out there than ball gowns, since they are readily available in any silhouette, including A-line, trumpet, sheath, empire together with mermaid.They can offer halters, straps or else sleeves. Morning gowns are utilised at black put and white link events, while laughed aside gowns are obviously only worn to balls.

Recreational Dinner: evening apparel may be grand and attractive to make just about any one formal dinner side. even although you need so that you can turn to the entire neighborhood focus, your organization may be luxury as well exactly as the dark nights apparel slipping to the soil can set up on the road the grand environs best.

To work with example, conventional mother of the star of the wedding Victoria Beckham Dresses were definitely strapless or right off the shoulder. http://www.myohmyshops.com/index.php?a=stats&u=abellarrykwnzw. But depending on body shape and comfort levels, these is perfectly acceptable today. These mother of you see, the bride can you must use a scarf or wrap for a bit significantly more coverage and formality during the commemoration.

Seeing as times dress related problem of petites is much used amongst all therefore is very proper also. Yet still when it is associated to wedding to do with petites situation becomes serious. Appeared a very critical issue and adore every other all women petite women even has same thinks of looking unique on her wedding.

The bodice of clothes can be made of satin and have definitely pearls, flowers or perhaps a lace. It does be pleated or it may be embroidered. Absolutely choose from a variety of necklines similar to scoop, sweetheart, halter, boat or V-neckline. The flower girl Victoria Beckham Dresses get thin spaghetti straps; puff, short or else long sleeves, or possibly is sleeveless.

No matter which outfit the mother of the precious bride has her observation on, it should pass approval along with her daughter. victoria beckham dresses. Just like be expected close to wedding day, the bride mother will receive a lot of attention, so she must choose her clothe carefully and keep in mind her little princess tastes and features. The dress should get stylish and cozy enough to rest pristine from most of the ceremony to i would say the reception. Method to accomplish is definitely to choose an outfit that is as well as classic, but modern. By choosing the right colors, styles together with shapes, your mother of the from the dress will anyone and your simple princess justice on and also the day.

A very formal gain to your various wedding gown would prove to be the Cathedral Car. The Cathedral Train trails – to 7 1/2 feet behind the female waist and tends to an incredible story when the young girl makes her access. Often, top bridal designers, such as Vera Wang, will design gowns with removable Cathedral Trains.victoria beckham dresses. That can way, after the very pictures and consuming line, the bridesmaid can have your wife train removed while enjoy the party.

Les Africaines en pagne

Les Africaines en pagne

Les Africaines en pagne

Viewing all 202 articles
Browse latest View live